Bitno obilježje čovjeka je intelekt. Čovjek je razumno biće-homo sapiens.Njegovanje intelekta, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti jedan je od najvažnijih zadataka u formiranju čovjeka kao ljudskog bića.Savremeni znanstveno-tehnički napredak pretpostavlja i traži intelektualne snage i mogućnosti.¹U svim zemljama postoje težnje za razvijanjem čovjekove intelektualne sfere. Sve je veći broj mladih i odraslih koji pohađaju srednje,više i visoke škole ili sveučilišta.Javlja se potreba za permanentnim odgojem i obrazovanjem, vrši se demokratizacija odgoja i obrazovanja, vrši se promjena u strukturi obrazovnih sadržaja i traže se efikasniji načini usvajanja znanja i razvijanja sposobnosti.

          Intelektualni odgoj je onaj dio pedagogije čiji predmet zanimanja je razum i pitanje kako će se on snabdjevati podacima, kako će mu se pružiti spremnost da posmatra, promišlja, proučava, analizira i zaključuje. To je dio pedagogije koji se bavi pitanjem razvijanja sposobnosti i spremnosti razuma.Razum je snaga spremna za prihvatanje znanja, ili samo znanje koje čovjek koristi na osnovama te snage.

          Nužna pretpostavka islamskog intelektualnog odgoja jeste da mu predhodi vjerovanje koje bi trebalo ispunjavati dušu, prosvjetljivati razum i smirivati srce. Kod onoga čije vjerovanje zaostaje za znanjem i spoznajom, rijetkost je da znanje i spoznaju koristi u ibadetu i djelovanju, a to je suprotno onome što treba da ostvari znanje u ime Boga, od čijih loših posljedica stradaju i pojedinac i društvo.

          Od Enesa ibn Malika r.a. se prenosi da je rekao:“Grupa ljudi je pred Allahovim Poslanikom a.s. hvalila nekog čovjeka dok nije počela pretjerivati. Tada je Poslanik a.s.pitao:

Kakav mu je razum?- Odgovorili su: Mi ti kazujemo o njegovom zalaganju u ibadetu i raznovrsnim dobrima, a ti nas pitaš kakav mu je razum!?- Poslanik a.s. im je na to uzvratio: Neznalica bude pogođen posljedicama neznanja gore nego griješnik posljedicama griješenja. Na više stepene kod svoga Gospodara će biti uzdizani  ljudi srazmjerno sposobnostima razuma.“²

          Muhamed a.s. je rekao:“Sve ima svoj oslonac.Vjerniku je oslonac njegov razum.Ibadet kod njega  je srazmjeran razumu. Niste li čuli šta griješnici govore u Džehennemu:Da smo slušali i razmišljali ne bismo među stanovnicima Džehennema u ognju bili.“³

          Kao svojstvo razuma vjerovanje treba predhoditi znanju i spoznaji. Ako je razum ono čime je Allah odlikovao čovjeka u odnosu na životinju, učinio ga je podložnim obavezama, a budući da takve obaveze i odgovornosti nema kod nekoga ko je nerazuman, neophodno je da u islamu bude velike brige u odgajanju razuma.Islam odgaja razum putem vjerozakona Šeriata a Šeriat ne može sadržavati ništa što se kosi sa razumom.U skladu sa tim nema mogućnosti sukoba između Šeriata i razuma.

          Intelektualni odgoj čovjeka se zasniva na veoma važnim principima koje možemo sažeti u sljedećem:

·         Čišćenje razuma od praznovjerja,te odustajanje od spoznavanja onostranog svijeta, kako razumom ne bi zagospodarile praznovjerice koje izmišljaju gatari,mađioničari, sihirbazi i proricatelji, te kako niko ne bi pomišljao da je neki čovjek u stanju dokučiti znanje o budućem svijetu.Poznato je da je uzvišeni Allah takvo znanje zadržao samo za Sebe.

·         Čišćenje razuma od sudova zasnovanih na sumnji,nagađanjima i priželjkivanju, a sve ga to navodi da prihvati ono što ga udaljava od činjenica i istine i otežava mu da sazna stvarnost.Sve to dovodi do izopačenja i nereda na zemlji.Allah dž.š. u Kur¨anu keže: „Većina njih slijedi samo predpostavke, ali predpostavke nimalo nisu od koristi istini.“Pa dalje Allah dž.š.kaže:“Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi, sigurno bi nestalo poretka i na nebesima i Zemlji i u onom što je na njima.“Uzvišeni potom,završava, kada kaže:“A tebi smo poslije odredili da u vjeri ideš pravcem određenim, zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju, jer te oni nikako ne mogu od Allahove kazne odbraniti, nevjernici jedni druge štite a Allah štiti one koji Ga se boje i grijeha klone.“(4)

·                   Navikanje razuma na traženje dokaza nakon posmatranja i promišljanja, a to je, ustvari precizan naučni metod. Plemeniti Kur“an navodi primjer Poslanika Ibrahima a.s. koji je tražio dokaze da treba vjerovati Jednog Boga. U Kur“anu se to spominje, pa se kaže:“I Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zemlje da bi čvrsto povjerovao.“

·                   Razvijanje razuma postiže se putem pravilnog znanja i ispravnog spoznavanja.Neka znanja i spoznavanja razum sputavaju i okivaju. Presudni u tome jesu izvori.Dakle, koliko su ti izvori ispravni, toliko će nauka i spoznavanje djelotvorno uticati na razvoj razuma. Izvori najvišeg reda u islamu su Kur“an Uzvišenog Allaha i Sunnet Poslanika a.s.

          Allahova volja je odlučila da On čovjeka osposobi sredstvima pomoću kojih može usvajati znanje i spoznavanje, a to su sluh, vid, razum, duša i srce.Duša je stanište razuma, a srce je poprište razumjevanja svega što osjetila dokuče, kao što se to može razumjeti iz riječi Allaha dž.š.:“Zašto oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono što treba da shvate i da uši njihove čuju ono što treba da čuju, ali,oči nisu slijepe, već srca u drugima.“(5)