1susa usjeviU Tuzlanskom kantonu godišnje se proizvede oko 30 miliona litara mlijeka, a stočari kažu da je trenutna produkcija na oko 50 posto. Godišnje se uzgoji između 1.500 i 2.000 tovne junadi, međutim, prehrana goveda već sada dolazi u pitanje.

Stanje prirodne nesreće

- Stoka je žedna i ne može izaći na pašu. Trava je spaljena i drugog košenja neće ni biti. Prinosi mlijeka trenutno su na 50 posto, ali tek će tokom zime doči na naplatu nedostatak hrane za stoku - priča Muhamed Halilović iz Bašigovaca kod Živinica, inače predsjednik Grupacije registriranih obrta u poljoprivredi za TK.

Čovjek koji ima 26 grla stoke i proizvodi oko 90 hiljada litara mlijeka godišnje, ipak kaže da nije siguran da li bi proglašenje stanja prirodne nesreće uopće bilo povoljno.

- Ukoliko se to desi porast će cijena stočne hrane, a odgovorno tvrdim da novca po osnovu šteta neće biti. Na mojoj farmi štete od poplava procijenjene su na 9.000 maraka, to je bilo 2014. godine. Još uvijek nisam dobio ni marku - kaže Halilović.

Inače, udruženja koja okupljaju ratare i stočare još uvijek prikupljaju sve informacije, a već u petak će razmotriti da li da od resornog kantonalnog ministarstva zatraže proglašenje stanja prirodne nesreće.

U velikim problemima nisu samo stočari. Povrće je na 50 posto uroda, a u posebno teškoj situaciji su malinari, koji su dodatno pogođeni niskim otkupnim cijenama.

- Veliki je problem vodosnabdijevanje. Krava za mužu popije oko 20 litara vode dnevno, a presušuju bunari i izvorišta. Zbog toga pada prinos mlijeka. Ova situacija s ekstremenim temperaturama treba biti povod da se nešto sistemski riješi. Dobro bi bilo napraviti plansku vodozaštitu za ovakve situacije u budućnosti, jer se sada svako snalazi kako zna i umije - kaže za Faktor Suad Selimović sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.

Opasnost od aflatoksina

Podsjećamo, posljednja velika suša na ovom području bila je 2012. godine, pa se naredne godine pojavio aflatoksin koji je u mlijeko došao preko silažnog kukuruza kojim su hranjena goveda.

- Postoji realna opasnost da se naredne godine pojavi aflatoksin u mlijeku, što znači da će se štete produžiti na dvije godine. Zbog kompleksnosti situacije i velikih problema za stočare i ratare mora se iznaći načina da se ova situacija barem malo ublaži - ističe Selimović.

On dodaje i da je berba krastavaca kornišona prepolovljena, ista je situacija i s paprikama. Naima, na ovako visokim temperaturama staje proces fotosinteze pa su i prinosi manji. Na pijacama gotovo da nema buranije...

- Neshvatljivo mi je da problemi poljoprivrednika ne rješavaju iako mi proizvodimo hranu, ono bez čega se ne može. Samo u TK je 40 privatnih veterinarskih stanica, u svakoj po dva-tri doktora koji žive zahvaljujući nama. Na poslijetku, većina naših političara su iz rurarlnih područja, znaju kakav je život poljoprivrednika, ali čini se, da su jedva čekali od od toga pobjegnu - kaže poljorpivrednik Muhamed Halilović.

Najave nekih poljoprivrednika da će kukuruz u Sprečkom polju odoljeti ekstremnom vremenu pokazale su se kao preoptimistične. Temperaturni ekstremi i vrlo malo padavina uzet će veliki danak, a vrijeme za zbrajanje šteta tek dolazi.

Izvor: Faktor