MJESNA ZAJEDNICAGlavna svrha mjesnih zajednica je ta da da glas građanima i na taj način pruži građanima mogućnost da ostvaruju svoja prava i mjenjaju u svojim mjesnim zajednicama ono što im nije po volji. Dakle građani imaju mogućnost da se udruže i iniciraju promjene u svojoj okolini, a mjesna zajednica je najbitnija jer su nam problemi koje imamo u našoj mjesnoj zajednici najbliži.

Koja tijela funkcionišu pod okriljem mjesne zajednice?

Mjesna zajednica podrazumjeva jedinicu lokalne samouprave koja se može sastojati od jednog naseljenog mjesta, više manjih povezanih mjesta ili dio jednog većeg naselja koji moraju biti dio jedne opštine. Organizacija i način finansiranja mjesnih zajednica određuje se posebnim aktima na opštinskom nivou, dok inicijativu za formiranje novih ili gašenje postojećih mogu inicirati Zbor građana mjesne zajednice, minimalno 10 % birača sa područja mjesne zajednice i vijeće mjesne zajednice i načelnik/gradonačelnik opštine.

Tijela koja funkcionišu pod okriljem mjesne zajednice su:

· Predsjednik/ca mjesne zajednice

· Vijeće mjesne zajednice

· Zbor građana mjesne zajednice

Šta su prava i obaveze mjesnih zajednica?

Mjesne zajednice imaju širok dijapazon djelovanja u smislu prava i obaveza. Mjesne zajednice imaju mogućnosti inicirati donošenje i izmjene propisa i zakona koji su u nadležnosti opština. Također imaju mogućnost inicirati izgradnju i obnovu loklalne infrastrukture kao što su putevi, obnova objekata koji su opštinskom vlasništvu, a dužni su i obezbjediti i komunalno uređenje svoje mjesne zajdnice što podrazumjeva čišćenje ulica, objekata od važnosti, uređenje parkova i tako dalje. Osim gore nabrojanih aktivnosti mjesna zajednica ima pravo inicirati izdvajanje ili spajanje naselja u okvir mjesne zajednice ukoliko je određeno naselje u okvirima opštine, te se bavi organizacijom kulturnih i sportskih aktivnosti u svojim okvirima.

Iako koncept mjesne zajednice nije nova pojava u Bosni i Hercegovini, građani se vrlo rijetko odlučuju da koriste mehanizme mjesnih zajednica kako bi poboljšali neki aspekt života u svojoj bližoj okolini, a koncept mjesnih zajednica je upravljo osmišljen kao "vlast na nivou komšiluka" kako bi svi stanovnici određene mjesne zajednice dobili glas. Na ovaj način građanima je data mogućnost da se samoorganizuju i utiču na donosioce odluka da promjene nešto što nije u interesu stanovnika te mjesne zajednice. Primjera radi, Chaskin je definisao mjesnu zajednicu kao:

“Pokretanje mehanizama i procesa na nivou susjedstva koji predvode učešće građana, planiranje, donošenje odluka, koordinaciju i implementaciju aktivnosti unutar susjedstva, koji predstavljaju interese susjedstva akterima izvan njega i koji za poduzete radnje dodjeljuju i omogućavaju odgovornost”(Jusić, 2014)

Građanski angažman u mjesnim zajednicama

Kada uzmemo sve gore navedeno u obzir možemo zaključiti da bez građanskog angažmana u donošenju odluka u mjesnim zajednicama njihovo postojanje nema smisla. Zakoni koji se bave mjesnim zajednica su Zakoni o lokalnoj upravi, a oni postoje na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini i propisuju oblike učešća građana u donošenju odluka koje ih se tiču. Oblici učešća mogu biti referendum, zbor građana ili građanska inicijativa. Kroz djelovanje mjesnih zajednica građanima je, dakle, data mogućnost da lično učestvuju u procesima koji se dešavaju u njihovoj bližoj okolini ili da iniciraju nove procese.

Sudeći po novijim istraživanjima zborovi građana se dešavaju tek u od prilike 30 % opština u Bosni i Hercegovini (Jusić, 2014). Obzirom da je građanima data mogućnost da kroz mjesne zajednice budu aktivni članovi društva, ovo je jako mali procenat.