proljece travaMnogi mladi ne znaju šta znače „džemreta“ o kojima se često govori, a koja se pojavljuju u drugoj polovini zime, pred proljeće.U utorak, 19. februara, je prvo džemre!Šta znači „Prvo džemre u zrak“, „Drugo u vodu“, „Treće u zemlju“ i zbog čega narod pazi na prvo džemre?„Džemreta“ nam javljaju da je proljeće pred nama. Sa proljećem dolazi naglo otopljavanje i bujanje životnih sokova. Ponovo će se priroda ogrnuti zelenom dolamom. Zamirisaće ljubičice, visibabe, jagorčevina, a iscvijetat će jorgovani, maćuhice, zambaci i tulipani…Buđenje prirode se ponavlja svakog proljeća. Insanu proljeće zamiriše i u srcu pokrene zapretene emocije. Mnogi se sjete nekadašnjih proljeća, svoga djetinjstva, mladosti i zavičaja iz kojeg su ponikli. To je zato što je čovjek jedino stvorenje koje misli. Opet nije svakome proljeće isto. Starijima buđenje može tugu povećati, bolesnima zdravlje pogoršati, a alergičnim osobama osipe i kihanje.Helem, dobro je da džemreta ubrzo počinju udarati i proljeće najavljivati. Svako se džemre lakše podnosi osim džemreta što udara u džepove domaćina.

A kad “udari” džemra?Džemra, turska riječ koja označava talas, udari u toku hamsina tri puta. Hamsin je drugi period zime u trajanju od 50 dana od 31. januara do 21. marta.Džemre je zračna struja koja dovodi do postepenog popuštanja studeni u rano proljeće. Za džemre se kaže da „pada“ (ili puca), vulgarno shvaćeno kao da pada iz neba. Po istočnjačkim kalendarima, a i po muslimanskim takvimima (vjerskim kalendarima), u nas prvo džemre pada u havu (zrak) 19. februara, drugo u vodu 26. februara, a treće u zemlju 5. marta.Pod uticajem džemreta vraća se život, izbijaju pupoljci na drveću, procvjetava cvijeće poput ljubičice, lale, visibabe… No, nisu samo džemre karakteristične za tursko narodno vjerovanje o prirodnim procesima. Naime, u takvom izuzetno zanimljivom posmatranju prirodnih promjena mart obilježavaju i drugi datumi.

Sve tri “udare”, jedna za drugom, u zadnjoj dekadi februara i početkom marta. Prva udari u zrak, 19. februara ili u sedmoj hefti, i tad se osjetno poviši temperatura zraka. Obično zapuše jugo i naglo otopli. Svaka od njih potraje sedam dana koliko je potrebno da razbudi snagu prirode. U osmoj hefti ili tačnije 26. februara, ili u jedanaestoj hefti, “udari” druga džemra ali ovaj put u vodu. Njena snaga je u tome da spriječi zamrzavanje vode. Zadnja, treća džemra, udari početkom marta, tačnije 5.marta ili u desetoj hefti do Jurjeva, u zemlju kada, po narodnom kazivanju, zemlja otopli i postane pogodna za prvu sjetvu.Narod pazi, na udaranje prve džemre kako bi iskoristio bar djelić te prirodne snage. Kad džemra udari u zrak narod nareziva žile i počinje se i sa obrezivanjem i kalamljenjem voća i grožđa.Hairli i berićetli nam novo proljeće i buđenje!

Almir Kusur / Novi horizonti

Jedna od omiljenih stvari koje poslodavci vole da pitaju na razgovoru za posao nema nikakve veze sa poslom, već sa životnim navikama. Ono glasi: „Šta čitate?“

cita knjiguSam čin čitanja može imati značajne pogodnosti, od poboljšavanja zdravstvenog stanja do povećavanja kapaciteta za empatiju i strateško donošenje odluka.

Ali, ukoliko ste nekada čitali o navikama uspješnih ljudi, sigurno ste primijetili da oni žudno čitaju biografije i autobiografije, prenosi manager.ba.

Bivši dizajner brenda Air Jordan i osnivač Pensole shoe design akademije kaže da svoj uspjeh duguje inspirativnoj biografiji Jackie Robinson.

“Ono što je meni tu odgovaralo je to što Jackie nije bio najtalentovaniji igrač. Nije se radilo samo o njegovim fizičkim sposobnostima, nego o mentalnoj snazi… Bilo je potrebno da izdrži više od drugih igrača i to je ono što sam ja naučio od njega“, rekao je jednom prilikom za sajt Fastcompany.

Elon Musk, sam predmet biografije koja je ubrzo postala bestseler, bezbroj puta je govorio o svojoj ljubavi prema biografijama o velikim izumiteljima i poduzetnicima, posebno o Howardu Hughesu, Benjaminu Franklinu, Albertu Einsteinu i Nikoli Tesli.

Biografija o Benjaminu Franklinu je jedna od boljih, a za nju važi da je utjecala na mnoge živote uspješnih ljudi. Nekoliko odličnih biografija Aleksandra Hamiltona važe za knjige koje se mogu nazvati „skrivenom samopomoći“.

Priče o ljudskim životima su jedini pravi lijek protiv arogancije. Kada pomislite na ono kroz šta su vaši prethodnici morali da prođu da bi uspjeli, shvatate da nema mjesta povijanju glave pred nedaćama i da nema sramote ako želite da uspijete na pošten način.

Mi ljudi smo privučeni pričama o ljudima i njihovim životima. Između prikazivanja onoga šta je moguće i kako su se uspjesi nizali biografije nam mogu pomoći da vidimo kako veliki umovi razmišljaju i to na način na koji nam udžbenici ne mogu pokazati.