Nazivlja: 'post', 'postač' i 'mrs' su nazivlja za kršćanski post.

Termine 'post', 'postač' i 'mrs', muslimani zapadno balkanskog podneblja su 'pokupili', od kršćana i zadržali kao svoje. Tako je za kur'ansku riječ sijam ili savm (siyam, sawm), uzeta riječ 'post', ramazan je nazvan 'mjesec posta', treća temeljna islamska dužnost je nazvana 'islamski post', muslimani koji prakticiraju i žive sijam su 'postači' a za prekid 'islamskoga posta' je, začudo, uzeta riječ 'mrs'.

Pred ramazan i tokom ramazana, u džamijama i drugim prikladnim mjestima za društvena okupljanja u više država Zapadnog Balkana i šire, svake godine slušamo imame, hatibe, muderrise, profesore i druge vaize islamske zajednice koji, govoreći o mubarek ramazanu i ramazanskim aktivnostima, nebrojeno puta izgovore riječi 'post', 'postač' i 'mrs'. Također, slušamo radio, gledamo TV i čitamo preko drugih islamskih informativnih glasila, naprimjer: 'dolazi nam mjesec posta', 'ko nahrani postača imat će nagradu', 'ako se postač razboli, neka naposti isti broj dana'. Nadalje, čitamo: 'ako se postač obdan iz zaborava omrsi post mu nije pokvaren, nek' nastavi da posti', 'meleki traže oprosta za vjernike sve dok se ne omrse', itd. Dakle, riječi 'post', 'postač', 'mrs' i oblici 'mrsiti', 'omrsiti se' su jako frekventne u svakodnevnom govoru, brojnim predavanjima i napisanim tekstovima o mjesecu ramazanu i trećem stubu islama /sijamu (siyam).

Kršćanska terminologija posta

U naprijed navedenom tekstu su nekoliko puta spomenute tri riječi, u različitim oblicima: post, postač i mrs. To su nazivlja za kršćanski post. Čim se izgovore ove riječi, one nas odmah asociraju na post u kršćana i na sam način življenja i prakticiranja njihovoga posta. Naprimjer, u pripadnika kršćanske pravoslavne konfesije nema posta dok njihovi vjernici/ postači ne isključe mrs iz svoje svakodnevne prehrane. Ali, isto tako, nema prestanka posta dok god njihovi postači ne počnu mrsiti, odnosno dok ne počnu jesti mrs[1]. Kada je musliman pitao komšiju pravoslavca: „Postiš li“? On mu je odgovorio „ne, ne postim, prije nekoliko dana sam počeo da mrsim“. Jezični izraz - mȓsīm je vrijeme u koje je dopušteno jesti hranu koja se po propisima ubraja u mrs, (mŕsiti nesvrš.  prez. mȓsīm,  pril. sad.-sēći,  gl. im. mŕšēnje), navodi (Jezikoslovac.com). Dakle, u govornom i pisanom jeziku naroda Zapadnog Balkana pa i šire, riječi: post, postač i mrs nam svjedoče da su ova vjerska nazivlja nerazdvojivi termini u promicanju tradicije i prakse posta u kršćanskih zajednica.    

Sada se nameće pitanje od kada su navedena kršćanska nazivlja u govornoj i pisanoj upotrebi u muslimana Bošnjaka? Muslimani zapadno balkanskog prostora su navedene termine: post, postač i mrs, možda 'pokupili' još od kršćanskih skupina Dobrih Bošnjana ili iz perioda Osmanske vladavine i zadržali do dandanas u svojoj kulturi izražavanja i življenja. Naravno, to bi se trebalo i znanstveno istražiti. No, ono što zasigurno znamo, muslimani Bošnjaci su ove nazive prihvatili i potpuno usvojili kao svoja, prvo za kur'anski naziv sijam i mjesec ramazan, zatim za mu'mine/ saime koji mubarek mjesec ramazan sijame, te na kraju i za neke vjerske aktivnosti u promicanju praktičnog življenja kur'anom propisanog sijama. Tako je u muslimana navedenog geografskoga područja u govornom i pisanom jeziku, za kur'ansku riječ sijam uzeta riječ post (Rovčanin, 2011), mjesec ramazan je nazvan mjesec posta, treća temeljna islamska dužnost je nazvana islamski post, muslimani/ mu'mini koji prakticiraju i žive Kur'anom propisani sijam su postači a za naziv prekida 'islamskoga posta' je, začudo, uzeta riječ mrs.

Spomenuta nazivlja kao pojmovi kršćanskoga posta su i dan danile prisutna u praktičnoj govornoj i pisanoj riječi u muslimana na Zapadnom Balkanu i šire. Kada musliman/ SAIM sa ovih prostora, odmah po zalasku sunca, sa zalogajem od jedne hurme ili gutljajem čiste vode prekine suzdržavanje od jela i pića, on za sebe kaže da se omrsio. Isto tako, ako SAIM, obdan, iz zaborava bilo što pojede ili popije svi mu, okolo njega, kažu da se on omrsio a ako na javnom mjestu namjerno, ašićare jede, pije, il' čini nešto drugo što kvari sijam, o njemu se priča kako on javno mrsi.  

Može li ova navedena terminologija posta kršćanskoga realno i potpuno označavati islamske propise sijama, zatim vjerske aktivnosti muslimana - SAIMA koji praktično žive i istinski ibadete u ovom mjesecu? Ne, ne može! Terminologijom kršćanskoga posta se ne može imenovati niti jedan segment prakse propisanog sijama, niti ijedna situacija il' neki pojedinačan detalj življenja mjeseca ramazana.

Kršćani poste i mrse

Uz dužno poštovanje nacionalne i religijske različitosti (različitost je poželjna) u kojoj se živi na području navedenog geograskog podneblja, jedni pored drugih ili jedni sa drugima, u kojoj se govori jezikom kojeg svi razumiju i uz dužno uvažavanje svakog i svačijeg, ipak, treba razlučiti što je čije i što čijoj vjeri pripada. 'Naziv post odgovara postu. . . kršćanskog svjetonazora u kojem se-posti samo od mrsne hrane (Đulan, 2008)'. Kršćani pravoslavne konfesije poste više postova (Nezavisne novine, 2024) koji traju od dvije pa do sedam nedelja[1]. Po završetku svakog posta oni slobodno konzumiraju mrs do posta u slijedećoj godini. Dakle, navedeni nazivi: post, postač i mrs su kršćanska vjerska nazivlja.

Islamska terminologija sijama

Nužno je uzeti u obzir da, kao prvo, kršćanska terminologija posta po svom značenju, nikada i niukom slučaju ne odgovara islamskim propisima i muslimanskoj praksi propisanoga sijama u mjesecu ramazanu ili izvan ramazana. U kršćana je post suzdržavanje od mrsa određeno vrijeme a kvari ga mrs. U muslimana je sijam ili savm (siyam, sawm) suzdržavanje, na sasvim drugi način, od vode i bilo koje hrane, mrsne i posne pa čak i od požudnog mirisa hrane dok se kuha, od intimnog kontakta supružnika, i sve to, samo u jednom dijelu dana, obdan, od zore do zalaska sunca, a kvari ga konzumiranje bilo što od čega se saim suzdržava dok je u ramazanskom sijamu[2]. Postoji razlika između islamskoga sijama i kršćanskoga posta.

A, kao drugo, Allah dž. š. je trećem islamskom šartu u Kur'anu dao Svoj naziv – SIJAM: ''O vjernici! Propisuje vam se sijam (siyam)" (El-Bekare, 183). Sijam se, kao arapska riječ, ne može prevesti na jezik zapadno- balkanskih naroda kao što se ne mogu prevesti ni druga islamaka nazivlja za ostale četiri temeljne islamske dužnosti: šehadet, salat (namaz), zekat i hadždž.

Na kraju ove diskusije može se kazati, pošto pripadnici islama obavljaju svoju temeljnu islamsku dužnost sijama u ramazanu, da je mjesec ramazan mjesec sijama, treća temeljna islamska dužnost je sijam ili sawm, muslimani koji prakticiraju i žive propisani sijam su saimi (Rovčanin, 2011). A, za naziv prekida sijama na navedenim geografskim prostorima postoji potpuno razumljiva i prikladna riječ iftar[1], oblici 'iftariti', 'iftariti se' koju mnogi muslimani već koriste u svome svakodnenom govoru.

Muslimani imaju svoju islamsku terminologiju u mjesecu ramazanu. To su: sijam savm (siyam, sawm), mjesec sijama, saim, sehur, imsak, iftar, zatim od njih su izvedene riječi: sehuriti, sijamiti, ramazaniti, iftariti. Muslimani na navedenom geografskom prostoru trebaju da se odrede po pitanju upotrebe kršćanske terminologije, odnosno da ustanove svoju islamsku terminologiju u ovom mubarek mjesecu ramazanu. Ramazan se ne posti, ramazan se sijami.   

Fusnote:
1. Mrs je hrana životinjskog porijekla (Jezikoslovac.com - rječnik).
2. U pravoslavnih vjernika ima više postova. Božićni post obuhvata period od 40 dana prije Božića (Nezavisne novine, 2024). Veliki Uskršnji post traje 48 dana, sedam nedjelja – najduži je u toku godine. Svaka nedjelja ima svoje ime i svoj način posta (Nova.rs, 2024). Apostolski post, oko mesec dana. Bogorodičin post, dve nedelje.
3. Sijam kvare i neki zdravstveni problemi koji mogu da nastanu tokom sijama.

Fehim Halilović

Reference:
1. Kur'an Časni, El-Bekare, 183.
2. Rovčanin, B. (2011). BUDI SAIM.https://importingwordpress.wordpress.com/2011/07/31/budi-saim/  (25.2.2024).
3. Jezikoslovac.com rječnik - https://jezikoslovac.com/word/5woj (25.2.2024).
4. Đulan, T. (2008), SIJAM -islamski post. https://islamskazajednica.ba/index.php/dini-islam/tekstovi/92-ramazan-i-post/5136-sijam-islamski-post  (27.2.2024).
5. Nezavisne novine, (2024). Pravila posta: Smjernice i običaji u pravoslavnoj crkvi.https://www.nezavisne.com/zivot-stil/zivot/Pravila-posta-smjernice-obicaji-i-kalendar-posta-u-pravoslavnoj-crkvi/819856  (02.03.2024).
6. Nova.rs, (2024). Uskršnji post: Pravila za svaku od 7 nedelja.  https://nova.rs/magazin/lifestyle/uskrsnji-post-pravila-za-svaku-od-7-nedelja/  (14.3.2024).

Fotografija džamija,www.muftijstvo-mostarsko.ba