Poštovani posjetitelji, nastavljamo sa serijom tekstova o našoj historiji grada Brčkog.Iz britkog pera našeg saradnika Ataha Mahića do sada smo obradili sledeće teme;Ali aga Kučukalić,Džedid ili Bijela džamija,Brčanske drvenije (džamije),Atik ili Savska džamija,Brčanska mezarja,Srpska Pravoslavna crkva,Rimokatolička crkva,Prve Brčanske pošte i o Vatrogasnom društvu u Brčkom u 4 dijela,dakle ukupno 12 tekstova sada nastavljamo sa Brčanskim rijekama. Tekstovi su dosta inspirativni jer je u malo riječi kazano o našoj historiji mnogo,informacije su argumentovane bez kalkulacija i ulizivanja bilo kome kada je riječ o historijskim činjenicama. Mnogi naši čitaoci su oduševljeni i nisu uopće bili upoznati sa ovim činjenicama koje su fakat takve. Nadamo se da ćemo ako Bog da nastavit obraditi niz tema i naslova iz historije našeg grada.

 Rijeke Sava i Brka su bile uzrokom prvih naseljavanja ovoga kraja i nespomenuti ih bio bi nepotpun prikaz historije Brčkog i okoline. Obje ove rijeke protiču kroz plodnu i bogatu posavsku ravnicu koju svojim tokom obilato obogaćuju bogatim poljoprivrednim prinosima, jeftinim i ekonomičnim riječnim transportom, razvojem mnogih sportova na vodi, lijepim izletištima pa i turističkim atrakcijama. Zbog toga su Brčacima bili zavidni mnogi žitelji drugih bosanskohercegovačkih gradova. Pogotovo u dugim i sparnim ljetnim danima, kao ono - Lahko je vama Brčacima. Imate čak dvije rijeke...!

A te rijeke znale su nam i te kako zadati velike glavobolje i pokaza ti svoje ćudi, onu lošiju stranu, naročito s proljeća pa i jeseni. Sve svoje negativne hirove ove rijeke pokazuju nam za vrijeme i nakon velikih kišovitih dana ili otapanjem velikih snjegova kada bi, redovito, nastajale velike a ponekad i katastrofalne poplave iza kojih bi ostajala pustoš, uništeni domovi, usjevi i voćnjaci, stradala stoka pa i ljudi.

Prve registrirane pojave velikih poplava na ovim prostorima dati-raju još iz 1688. godine kada je rijeka Sava zbog velikih kiša izlila se iz svog korita i u Brčkom porušila pontonski most i oštetila zemljane nasipe oko brčanskog utvrđenja. Velike poplave  su bile i 1888. godine kada je oštećen veliki dio stambenih zgrada uz rijeku Brku. Česte popla­ve su i bile razlog da su Brčaci u priobalnom dijelu ove rijeke gradili kuće na visokim stubovima-palisadama. Ali i visoki stubovi te godine nisu uspjeli da našim precima umanje nanesenu štetu.

Znala je Sava pokazati svoje prevrtljive ćudi, kao one 1913. godine, kada joj je  njeno korito, zbog velikog vodostaja, postalo pretijesno pa se je čak četiri puta izlijevala i poplavljala sve okolne njive, šume i naselja. A da nedaća, kako to naš narod kaže, ide u paru - pojavljuje se i kolera koja je odnijela i ljudske žrtve. Ove katastrofalne poplave i pojava kolere konačno je nagnala brčansku općinsku upravu da u maju 1914. godine zatraži amortazicioni zajam u visini od dva milijuna zlatnih kruna u namjeri da izgradi gradsku kanalizaciju i regulira korito rijeke Brke /jer je ustanovljeno da su voda i kanalizacija uzroci zaraze/i da izgradi vodovod u dužini od 22 kilometra. Naime, u selu Skakava postojala su dva izvora pitke vode, koja su prema tadašnjim proračunima, bila dovoljna da grad snabdije dovoljnim količinama vode za piće. Ovaj projekat je prekinuo Prvi svjetski rat.

Naredna 1915. godina donijela je  nove poplave kada su u brčanskoj Općini uništeni svi poljoprivredni usjevi. Poslije ove poplave Brčaci su bili mirni idućih devet godina a onda, 1924. godine, našu Općinu pogađa nova velika poplava.

Poplave iz 1932. godine mirne duše se mogu nazvati prirodnom kata-strofom. Zbog velikih i obimnih kiša iz svog korita su se izlile i Sava i Brka. Vodenom stihijom zahvaćeno je ogromno područje brčanske Općine kada je uništeno svo plodno zemljište a priobalna naselja i stočni fond su pretrpjeli veliku materijalnu štetu. U akciji spasavanja uključena je vojska i žandarmerija koji su lađama i čamcima stanovništvo i preostalu stoku sa ugroženog područja sklanjali u Brčko i udaljenija sela.

Potom slijedi poplava 1938. godine. Tri godine kasnije, dakle 1941. godine,Nijemci su pokušali popraviti savski most, kojeg je  vojska kraljevine Jugoslavije u  povlačenju digla u zrak. Ali, kako je te godi­ne u aprilu bilo naglo topljenje snijega i zaleđenje Save, dio mosta je ponovo pao u rijeku.

Jedno vrijeme Brčaci su malo odahnuli od poplava jer ih je bilo samo u manjim obimima sve do 1954. godine. Te godine izlijeva se rijeka Brka pa je u spašavanju priobalnog stanovništva i njihove imovine pomoglo brčansko Dobrovoljno vatrogasno društvo.

Poplave iz 1966. i januara 1970. godine spadaju u poplave ozbiljnijih razmjera a ove kasnije, kao ona iz 2010. godine, imale su manjih šteta jer je vec bilo regulirano korito rijeke Brke a štete su nastajale, uglavnom, zbog malog kapaciteta gradske kanalizacije.

Iz historije Brčkog

rahic.ba