T
ragom starih fotografija
Kula u Bosanskoj Bijeloj je masivna kamena građevina sa četvrtastom osnovom i sedam spratova. Donja dva sprata su puškarnice,a u gornjih sedam spratova su prozori.
Kulu su izgradili Gradaščevići kao stambeno-fortifikacioni objekat a njena izgradnja je dovršena 1653.godine. Od njene izgradnje,pa do danas,kula je nazivana 'Kula Gradaščević',a ne rijetko i Fazlipašina kula', potom Kula Hak Bega Đinića'. U kasnijem periodu kula će doći i u posjed porodice Fadilpašića.
Objekat je visok 15 metara a njene dimenzije iznose 9,10 m x 9,10 m i pokriva površinu od oko 82,81 kvadratni metar. Debljina zidova je oko 1,50 metara.
Donji nivoi kule su korišteni kao ostave i stacionari za vojsku i poslugu dok je peta etaža korištena kao kuhinja i trpezarija, gdje je u nišama zida smještena banjica i ognjište a tavanica je riješena kamenim svodom.
Šesta etaža je
korištena kao soba za boravak i spavanje dok je sedma etaža bila sama kula
dimenzije 6,0 x 6,0 metara i pokrivena drvenim četverovodnim kosim krovištem s
pokrovom od crijepa.
Međutim, na portalu Brcko.net pročitao sam da je ova kula građena od 1795.pa do 1812. godine i to od kamena od razrušenog franjevačkog samostana iz Gornje Skakave i da je građena kulukom?
Ako je već i ovaj objekat proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine onda i zaslužuje da se njegovom proučavanju pristupi na jedan ozbiljniji način.
Iz historije Brčkog i okoline
/dzematrahic.ba/