Većina prehrambenih proizvoda koji se distribuiraju u Bosni i Hercegovini nemaju preciznu deklaraciju sastava proizvoda.

Direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH Nermin Hadžić izjavio je za Fenu da je upitno to što na deklaracijama vrlo često nema preciznih podataka o sastavu proizvoda.

- Kod deklarisanja želatina, ukoliko samo stoji želatin tada je on najčešće svinjskog porijekla. Postoje želatini goveđeg, ribljeg i biljnog porijekla i tada se na deklaraciji to i naznači. Postoji određena grupa ozbiljnih proizvođača koji korektno deklarišu na svojim proizvodima da se u njihovom sastavu nalazi svinjski želatin (npr. "haribo") - kazao je on za Fenu.

Većina proizvoda koje nude kompanije, naveo je, a koji se distribuiraju i u Bosni i Hercegovini, također, nemaju preciznu deklaraciju sastava proizvoda. A s obzirom na to da u BiH živi veliki broj muslimana koji ne konzumiraju svinjetinu i svinjske proizvode, kao i vegetarijanci, stoga je moralna i poslovna obaveza proizvođača da obavijeste konzumente šta jedu.

- Postoje mnogi slučajevi koje je potrebno delegirati i pokrenuti a koji su u nadležnosti Agencije za sigurnost hrane BiH, jer je ona zadužena za sigurnost hrane i proizvoda na tržištu, kao i za deklarisanje proizvođačke specifikacije na proizvodima, kao što su "manchmallow", "kiki bombone", razne vrste keksa (želatin), bombona, itd. - naveo je Hadžić.

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH ističu da je pravni okvir kojim je regulirana oblast informiranja potrošača o hrani u BiH u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije.

Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani usklađen je s Uredbom (EU) 1169/2011, a njegova primjena garantira visoki stepen zaštite potrošača u pogledu informacija o hrani, uzimajući u obzir razlike u percepciji potrošača i njihove potrebe za informacijama, uz istovremeno osiguravanje nesmetanog funkcioniranja internog tržišta.

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH pojašnjavaju da je u skladu s odredbama Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani obavezno  navođenje na deklaraciji svih sastojaka.

U deklaraciji mora biti naznačen naziv hrane, spisak sastojaka, svaki sastojak ili pomoćno tehnološko sredstvo u proizvodnji koji može uzrokovati alergijske reakcije ili intolerancije, a koji se koristi u proizvodnji ili preradi hrane i koji je prisutan u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku, a naveden je u Aneksu II, koji je sastavni dio ovog pravilnika, ili sastojak dobiven iz tvari ili proizvoda navedenih u Aneksu II ovog pravilnika.

Osim toga, propisana je i mogućnost navođenja dobrovoljnih informacija o hrani, uz uvjet da informacija o hrani koja je dobrovoljno pružena ne obmanjuje potrošača, nije dvosmislena ili nejasna za potrošača i da se prema potrebi zasniva na relevantnim naučnim podacima.

Osnovna podjela želatina, odnosno hidrokoloida je na biljne, animalne i one koji su porijeklom iz morskih trava, što se vrlo često koriste.

Profesor Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli Midhat Jašić kazao je Feni da prehrambeni proizvodi u kojima se nalazi emulgator s oznakom E474, ali i želatin E 441, sadrže svinjsku mast ili masnoće drugih životinja.

Naime, Jašić pojašnjava da sirovine za proizvodnju kolagena mogu biti vezivna tkiva od krupne stoke, krava, bivoli, sitne stoke, koze i ovce, rjeđe od peradi, što i nije praksa, a može biti i svinjski.

Ističe da se svinjski češće koristi, jer je posljednjih 15 godina bio rizik od "kravljeg ludila" kada je međunarodna trgovina s kolagenom, želatinom, bila kompliciranija zbog dobijanja papira koji garantiraju da životinja nema kravlje ludilo. Onda se više pribjeglo korištenju svinjskog želatina, jer je jeftiniji od goveđeg.

- Tako je na tržištu dugo bio prisutan svinjski želatin. Kod većine muslimana koji konzumiraju, naprimjer, kolače, u slastičarnici vide želatinoznu providnu masu s voćem unutra. Oni koji su znali da to može biti svinjski želatin su pitali, a oni koji nisu znali jeli su - kazao je Jašić.

Ovaj kolagen je najčešće svinjski, ali je zbog dijela muslimana koji konzumiraju isključivo halal hranu također u upotrebi i goveđi i želatin dobiven od ribe.

Na pitanje u kojim se proizvodima želatina može naći prof. Jašić kaže da ne postoji prehrambena industrija koja ne koristi želatin.

Mogu se pronaći u proizvodima od mesa, konzerviranim proizvodima, kobasičarski proizvodi, paštete, sladoledu, kakao proizvodima a najviše se može primjenjivati i za dobivanje marmelade, džemova, pekmeza, potom u sokovima, alkohola, gdje se koristi u bistrenju istih.

- Oni koji se drže vjerskih načela ishrane moraju provjeriti da li je želatin svinjski. Jer ovi proizvodi koji sadrže želatin moraju biti provjereni i ne smiju se koristiti želatini svinjskog porijekla - naglašava Jašić.

Dodaje da oni koji žive u EU, kažu da "muslimani mogu koristiti želatin jer je on pretrpio modifikaciju da je to potpuno nova hemijska supstanca".

- Pravo je pitanje da li bi muslimani jeli svinjski želatin koji je svinjskog porijekla ? Većina muslimana bi odgovorili da ne bi jelo, oni koji poštuju načela ishrane u islamu - kazao je prof. Jašić.

(Fena)