Zlatna džezva bilježi ove godine 45 godina postojanja. Naime, početkom aprila 1972. godine pokrenuta je proizvodnja u fabrici Vispak u Visokom, bosanskom gradiću bogatom poviješću, koji je u vrijeme srednjovjekovne države Bosne bio središte bosanskih kraljeva. Prvi proizvod koji je 7. aprila prije 45 godina počeo silaziti sa trake bila je upravo Zlatna džezva, prava bosanska kafa.

Sada nam  se iz ove perspektive čini logičnim da se u to vrijeme u Bosni, pa i Visokom pokrene brand zlatnog imena i posude u kojoj se “peče” napitak bez kojeg stanovnici ove zemlje gotovo da ne mogu. Ali kako su sve genijalne ideje jednostavne, takva je i ova. Do tada na tržištu nije postojala kafa, dakle mješavina sorti koje u svom zbiru, ali pogotovo uz obavezan način spravljanja, daju rezultat prave bosanske kafe.

Oni koji su je pokrenuli nisu (ili možda ipak jesu, samo na njihov način) mogli ni sanjati da će se njihova i naša Zlatna džezva danas ispijati po cijelom svijetu. U tome i jeste što bismo mi Bosanci kazali, kvaka. Dobro i uspjeh obično dođu kada i otkuda se ne nadate, a zlo i neuspjeh također. Ne, nema to veze s planiranjem, jer plan je obaveza koju morate napraviti. Ipak, ko bi mogao i zamisliti te 1972. da će postojati najveća džezva na svijetu, Guinnessova Zlatna džezva, iz koje će na brazilskoj Kopakabani ljudi iz cijelog svijeta koji su došli da bodre svoje reprezentacije na SP u nogometu 2014., piti bosansku kafu? Nismo to mogli zamisliti niti puno kasnije, 2004. kada smo svi zajedno ispod Starog mosta u Mostaru uspostavili rekord “pečenja i ispijanja” 660 litara kafe iz Vispakove džinovske džezve, nastale pod čekićem baščaršijskog majstora Nasira Jabučara.

Nezamislivo nam je tada bilo da ćemo sa Zlatnom džezvom obići svijet, i da će nam jednog dana naši vjerni fanovi slati svoje selfie-je uz police prepune zelenim pakovanjima iz američkog Walmarta, njemačkog Metroa, nekog švedskog, švicarskog ili hrvatskog tržnog centra, Dubaia, Londona, Beča ili Mercatora u Ljubljani.

Zapravo je fascinantna ta ljubav (istraživanja pokazuju da je lojalnost kupaca u BiH u slučaju Zlatne džezve na br.1) koju ljubitelji Zlatne džezve pokazuju prema svojoj kafi. Vjerovatno udjela u tome ima i to da je upravo bosanska kafa takva, blaga, ali ipak osobenog ukusa, nenametljiva, ali sa mirisom koji obara s nogu, vesela i svijetla, sa jednostavnim ukrasom, mi kažemo kajmakom (drugi kažu pjenom).

Kocka šećer, rahat lokum ili bilo koja druga slastica čini ugođaj potpunim, ali samo ako su trenuci kada se pije kafa pretvoreni u  zlatne sate. Sami, u društvu, sa porodicom ili prijateljima, u gostima, kod gostiju, na putu ili na vrhu neke od planina, ali mnogi ne bi izostavili ovaj ritual za malo šta na svijetu. Dokle to sve skupa ide, da ovi ‘kahvoljupci’ ne žele zamijeniti džezvu u kojoj peku svoju kafu, i da je nosaju sa sobom ako znaju da tamo gdje idu nema njihove bosanske, a kamo li da mijenjaju samu kafu.

I tako, 45 godina.

Zlatna džezva već odavno je i bez pretjerivanja više od branda. Zlatna džezva je simbol nacije. Postala je dijelom tradicije Bosne i Hercegovine. Kada je kakav ‘teferič’ bosanski na Prešernovom trgu, tu je Zlatna džezva. Ako reprezentacija ‘mora’ u Brazil, tu je Zlatna džezva. Kada je kakvo sijelo u Gracu, eto ti Zlatne džezve. ‘Mora’ li se obilježiti kakva pobjeda ili častan poraz u Sarajevu, bilo bi nepotpuno bez Zlatne džezve. Zapravo rijetko da se šta dešava nama važno, a da je sa bosanskohercegovačkim predznakom bilo da je u Bosni i Hercegovini ili drugdje, a da nije tu i Zlatna džezva.

Za sljedećih 5 godina, punimo 50. Do tada će se dosta toga promijeniti na tržištu. Ono što je sigurno je da Zlatna džezva ulazi u novo doba razvoja branda, gdje će ostati važno prići ljudima, popiti kafu i razgovarati. Niko ne zna bolje slušati drugog i saslušati drugačije od nas, a Zlatna džezva je ‘samo’ povod.

Zato, nadajte se skorom pozivu ali sada češće digitalnom i modernom, na nešto što je u pravom smislu riječi analogno, stvarno, i tradicionalno.

Zlatna džezva ide dalje, već odavno je 21. stoljeće. Možda se ne guramo da budemo najbrži, ali smo zato tu, i kada se najmanje nadamo, uvijek pobijedimo.

U tom smislu i u to ime, neka nam je sretan i hairli 45. rođendan!  

AS GROUP i Rusmir Hrvić napravili preokret u poslovanju Vispaka

Preokret u poslovanju Vispaka i poziciji njegovog najvažnijeg branda Zlatna džezva, nastao je akvizicijom ove kompanije od strane AS GROUP, i dolaskom na poziciju CEO, Rusmira Hrvića mladog menadžera koji je uspio promijeniti imidž cijele firme. Za relativno kratko vrijeme Hrviću polazi za rukom da okupi pobjednički tim, te da od dotadašnjeg posrnulog preduzeća Vispak učini ponosom cijele bosanskohercegovačke privrede. U gotovo filmskoj priči, kupujući dionicu po dionicu, Hrviću je trebalo osam mjeseci da na berzi preuzme većinski paket. Kada je akviziran u decembru 2010. godine Vispak je te godine prometovao 18 miliona KM. Samo tri godine kasnije, godišnji prihodi iznosili su duplo više. Pozitivan trend zadržan je sve do sada, prošla 2016. okončana je sa 46 miliona KM prihoda.

‘Automat’ za bosansku kafu u Brazilu

Zaštitno lice Zlatne džezve jedno vrijeme bio je Enis Bešlagić, po kojem će ostati upamćeni spotovi “Nije sve u zlatu ima nešto i u džezvi”, te “Pit ćemo mi nju ako Bog da i u Brazilu”.

Prvi spot u kojem se pojavljuje svojevrstan ‘automat’ za Zlatnu džezvu iz kojeg Enis Bešlagić izbacuje džezve i fildžane sa bosanskom kafom izazvao je veliku pažnju u BiH, regiji, a emitiran je čak i na nemačkoj tv stanici Sat1 kao jedan od kreativnijih tv spotova.

Spot “Pit ćemo mi nju ako Bog da i u Brazilu” bio je poseban jer je u navijačkoj euforiji još za vrijeme kvalifikacija za SP u Brazilu prognozirao plasman nogometne reprezentacije, prvi put na jednom velikom svjetskom takmičenju. Uspjeh je bio potpun sa plasmanom reprezentacije, odlaskom Vispakove Guinnessove džezve u Rio, ali iz plasmana istoimene “Limited Edition”.

Kada ‘ubodete’ sa sponzorstvom

Kompletna komunikacijska strategija uz osobenosti koje bosanska kafa ima, bila je fokusirana na simbole Bosne i Hercegovine. Sport je magnet, a sponzorstva su investicija. Sponzorstvo branda Zlatne džezve nogometne reprezentacije BiH desilo se u pravo vrijeme. Zlatna džezva se ne samo pridružila najboljima, nego je uzela aktivno učešće u navijačkoj euforiji koja je trajala pune dvije godine. Konačno je vrlo aktivna PR komunikacija dobila snažnu advertising podršku. Kao epilog imamo da je u tom periodu prodaja Zlatne dževe na domaćem i inozemnim tržištima uvećana nekoliko puta.

Digitalna “Džezva, džezva…”

Idemo dalje. Analogno ostaje, digitalno nastaje. Krajem prošle godine Zlatna džezva je dobila svoje prve stikere na globalnoj mobilnoj mreži Viber.

Cilj je bio dodatno razveseliti vjerne ljubitelje ‘prave bosanske kafe’ kako bi na zanimljiv način mogli pozvati prijatelje i drage ljude na druženje i razgovor. Na ovaj način Vispak je ponudio novu vrstu zabave za sve korisnike Vibera, čime bosanska kafa postaje zanimljiva i mladima, kao i svima onima koji preferiraju digitalnu komunikaciju.  U međuvremenu, na mobilne uređaje zabilježeno je instaliranje nekoliko miliona stikera “Džezva, džezva…”

Piše: Adis Hasaković

nap