Arapski jezik govori više od 420 miliona ljudi uz oko 3,5 miliona Arapa koji žive samo u Americi i 5 miliona Arapa koji žive u Evropi, jedan je od šest službenih jezika Ujedinjenih naroda. Službeni jezik je u 27 država svijeta. Trenutno je peti jezik po rasprostranjenosti u svijetu koji dolazi iza kineskog, engleskog, španskog i hindu / urdu.

Arapski jezik ima više od 100 000 korijena iz kojih je izvedeno 20 puta više riječi. Postoji više od 20 ispisanih tomova izvedenica arapskog jezika.

Znate li zašto Arapi pišu zdesna nalijevo? Naime, jednostavnije je bilo uklesati slova na kamenu ploču zdesna nalijevo. Takvo su pisanje prvi koristili Feničani dok Grci nisu započeli slijeva nadesno.

Arapsko pismo ima 28 slova i svi su suglasnici. U arapskom jeziku nema posebnih slova za oznaku samoglasnika, nego za samoglasnike služe posebni znakovi koji se stavljaju nad suglasnike ili ispod njih. Većina arapskih slova ima različite oblike, no ti oblici nisu beskonačni; najčešće tri ili četiri. Također, arapsko pismo ne poznaje veliko i malo slovo, niti ima razlike između pisanih i štampanih slova.

Arapski je jezik najbrojniji od svih semitskih jezika.

Postoje različiti dijalekti, ali standardni jezik je arapski i svi Arapi se mogu međusobno razumjeti ako govore standardnim arapskim jezikom.

 

Arapski jezik je poput spužve; upio je puno riječi iz različitih kultura. Primjera radi, u Alžiru je osjetan francuski utjecaj te postoji jedan 'međujezik' koji nije ni arapski niti francuski nego mješavina. Tako je, primjerice, i u Libiji, gdje je osjetan utjecaj Italije.

Isto tako postoji više od 70 kaligrafskih stilova te da su pravila u kaligrafiji povezana s matematikom.

 

Primjera radi, postoji tzv. stil kufi za koji čak i izvornim govornicima treba neko vrijeme da pročitaju riječ napisanu njime.

Arapski jezik predstavlja i neodvojivi segment historijskog i kulturno-civilizacijskog identiteta ne samo bošnjačkog nego i drugih naroda naše države. U obrazovnom sistemu na području BiH u kontinuitetu je prisutan od kraja 15. vijeka pa sve do danas:

 

Prvo, u vjerskim odgojnim institucijama, a krajem devetnaestog vijeka, arapski jezik, kao jezik svjetske kulture i civilizacije, ulazi i u svjetovne škole.

 

Drugo, vijekovima je ostao jezik nauke, kulture i napredne misli u BiH na kojem je napisan ogroman broj djela u oblasti religije, književnosti, jezika, logike, filozofije i historije.

Udomaćile se arapske riječi kod nas;

-  Riječi koje su se u potpunosti adaptirale tako da više i ne osjećamo njihovo orijentalno porijeklo, kao npr:

 

šafran, alkohol, limun, nafta, sat,...

 

-  Riječi koje se smatraju nezamjenljivom leksikom, npr.:

 

čaj, dinar, duhan, džamija, džennet, džehennem, džezva, hadžija, imam, islam, kafa, kesa,  munara, muftija, mujezin, musliman, marama, sapun...

 

-  Riječi za koje postoji određeni sinonim u jeziku primaocu, npr,:

 

alat/oruđe, inat/prkos, nar/šipak, sanduk/kutija... 

 

Od sakralne leksike u okviru islamske vjere koja ne egzistira kod govornika drugih nacionalnosti je npr.: dova, ezan, ibadet, šehadet, šehid, fatiha, inšalah, mašalah, selam, resul, sedžda, sure, šart, ashabi, farz, sunnet, insan, dunjaluk, kijamet, dženaza, amidža, din, ahlak, kurban, merhaba, tespih, širk...

dzematrahic.ba