Da bi izbegli opasne efekte trans masti, treba da shvatite šta one jesu. Trans masti su polinezasićena biljna ulja koja su obrađena kako bi bila postojana na sobnoj temperaturi – te masti su poznate kao djelimično hidrogenisana ulja. Zagrijevanje polinezasićenih biljnih ulja, kao što činite kada pržite hranu u kukuruznom ulju, šafranovom ulju, ulju od kikirikija i drugim uobičajenim uljima, je drugi način za dobijanje trans masti. To ćete takođe naći u svim tipovima pripremljene hrane, uključujući majonezu, prelive za salatu, čips krompir, i još puno toga.

Svaka hrana pržena u polinezasićenom ulju – pomfriti u vašem omiljenom restoranu brze hrane, na primjer – se u suštini prži u trans mastima, vjerovatno načinjenim od sojinog ulja. Umjesto da bude bolja za vas od hrane pržene u zasićenim mastima kao što je loj, ili palmino ulje, ta hrana je u stvari gora. U stvari, ako vam je potreban još jedan razlog, osim šećera i brašna, zašto su ljudi danas deblji nego ikada prije – trans masti su taj razlog.

Keksi, kolači i vafli su uglavnom ti proizvodi u kojima su sadržane velike količine trans masti. Mnogi od njih se proizvode na tlu bivše Jugoslavije. 

Učestalost kardiovaskularnih bolesti je dva do tri puta veća  korištenjem proizvoda koji sadrže trans masti,veća je i učestalost oboljenja od šećerne bolestikorisnika proizvoda koji to sadrže. 

Unošenjem ovih masti u organizam u prilično malim količinama, pet grama dnevno, dovodi do 25 posto većeg rizika od tromboze dakle masnoća je opasna po zdravlje.

Još činjenica o mastima

Zasićene masti su masti koje su u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi, a to je obično masnoća životinjskog porijekla. 

Zasićene masti i trans masti su masti koje bismo trebali jesti najmanje! Oni povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti za povećanje ukupnog holesterola. 

Trans masti su apsolutno najgore masti koje možemo jesti, jer podižu LDL holesterol i snižava dobar HDL holesterol. 

Trans masti se formiraju kada se kroz hemijski proces dodaje vodikovo biljno ulje. 

Nezasićene masti su obično tekuće na sobnoj temperaturi, a ta mast dolazi uglavnom iz biljnih izvora. Mononezasićene masti i polinezasićene masti pripadaju ovoj grupi i zdravije su od zasićenih masnoća. 

Mononezasićene masti se mogu naći na primjer u većini oraščastih plodova, avokada, maslina, maslinovog ulja. Polinezasićene masti se mogu naći u većini biljnih ulja, u kokuruznom ulju, sojinom ulju, suncokretovom ulju itd. 

Prosječan zdravi unos dobrih masti u ishrani trebao bi biti približno 30-40 grama dnevno. Sadržaj masti u hrani koju uzima bogato stanovništvo može biti gotovo četverostruk! 

Vrućina, svjetlo i kisik razaraju esencijalne masne kiseline, stoga je najbolje ulja čuvati u hladnim prostorijama, ostavama za hranu. 

Esencijalne masti moraju se unositi kroz hranu jer ih vaš organizam ne može proizvesti. Esencijalne zdrave masti su Omega 3 i Omga 6 (poznate kao esencijalne masne kiseline). 

Masti daju dvostruko više iskoristive energije nego ugljikohidrati ili bjelančevine (u svakom gramu masti naći ćete 9 kalorija). 

Mast doprinosi okusu, strukturi i mirisu mnogih namirnica, a osim toga i usporava probavni proces, što omogućava produžen osjećaj sitosti nakon obroka.