Smanjenjem količine energije koju koristimo u našem domu ili radnom mjestu možemo značajno smanjiti koncentracije štetnih čestica i plinova u zrakuSmanjenjem količine energije koju koristimo u našem domu ili radnom mjestu možemo značajno smanjiti koncentracije štetnih čestica i plinova u zraku 
Useljenje u novi stan, izgradnja nove kuće, pa i renoviranje prostora za stanovanje, posebno su dragocjeni trenuci u životu svakog čovjeka. To je prilika da kreiramo ugodan i komforan prostor, koji nam, nakon završetka svih radova, može osigurati da trošimo manje energije i samim tim štedimo novac.
Smanjenjem količine energije koju koristimo u našem domu ili radnom mjestu, možemo značajno smanjiti koncentracije štetnih čestica i plinova u zraku, čime ćemo utjecati na poboljšanje kvaliteta zraka.
Ukoliko ste trenutno u fazi izgradnje kuće ili renoviranja stana, razmotrite sljedeće savjete kako biste dali svoj doprinos manjoj potrošnji energije i u isto vrijeme sačuvali novac u svom kućnom budžetu. Najviše energije u domaćinstvima se troši na grijanje, hlađenje i rasvjetu prostora, pa je važno razmisliti o smanjenoj potrošnji u tim segmentima.
– Prioritet uvijek treba da bude termoizolacija vanjske ovojnice objekta koja podrazumijeva vanjske zidove, krov, prozore, vrata i pod. Tek nakon toga treba razmišljati o sistemu grijanja i hlađenja, jer termoizolacijom vanjske ovojnice objekta biće potrebna manja snaga tehničkog sistema, time manja investicija i daleko manji troškovi za grijanje i hlađenje prostora. Nažalost kod nas je praksa da se prvo napravi kuća, često bez ikakve termoizolacije, pa se tek onda razmišlja o sistemu grijanja. U takvim objektima, čak i kada ih naknadno „utoplimo“, ostaje predimenzioniran sistem grijanja koji će raditi na manjem opterećenju i sa dosta manjim stepenom efikasnosti, što će pored investiranog novca u termoizolaciju rezultirati prekomjernom potrošnjom goriva, neželjenim troškovima i emisijama. Tu praksu treba napustiti i potrebno je bolje planirati izgradnju ili renoviranje prostora za stanovanje kako bi se osigurao bolji komfor stanovanja te smanjila potrošnja energije i troškovi – istakao je Elvis Hadžikadić, menadžer projekta Zeleni ekonomski razvoj (GED).
Najveći procent toplote za grijanje izgubi se u okolinu preko vanjske ovojnice objekta, oko 30 posto preko vanjskih zidova i krova, te oko 40 posto kroz prozore i vrata. Samo termoizolacijom vanjske ovojnice objekta može se smanjiti potrebna energija za grijanje do 70 posto, što godišnje može donijeti uštede od 700 do 1.800 KM.

 Savremeni kotlovi na pelet, imaju stepen efikasnosti od 85 posto do 92 posto, dok stari kotlovi na čvrsto gorivo mogu imati stepen efikasnosti i manji od 60 posto, što znači da se 60 posto ili manje goriva pretvori u toplotnu energiju. Dodatne uštede savremeni kotlovi ostvaruju zbog mogućnosti potpunog automatskog rada, regulacije i prilagođavanja sagorijevanja kvalitetu goriva. Procjena je da se ukupne godišnje uštede nakon ugradnje savremenih kotlova na pelet kreću od 230 za stan pa do čak 3.000 maraka za kuću.
Jedan od efikasnijih sistema za grijanje potrošne tople vode u kući, ali i grijanje i hlađenje objekta, su toplotne pumpe. Pri njihovoj kupovini obratite pažnju na faktor efikasnosti (COP ili EER). Što je taj faktor veći, uređaj je energetski efikasniji. Cijene toplotnih pumpi u BiH su još uvijek visoke, ali moguće je ostvariti značajne uštede. Procjena je da se ukupne godišnje uštede nakon ugradnje toplotnih pumpi, u zavisnosti od trenutnog stanja objekta i energenta koji se koristi za grijanje i pripremu potrošne tople vode, kreću od 360 za stan pa i do preko 3.000 maraka za kuću.
Ovo su samo neki od načina kojima možete smanjiti potrošnju energije i ostvariti finansijske uštede. Više savjeta i informacija možete naći na internet-stranici www.ged.ba, zahvaljujući GED projektu koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) uz finansijsku podršku Vlade Švedske, Fonda za zaštitu okoliša FBiH i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, kantonalnim ministarstvima, općinama i drugim partnerima.

 Cilj projekta Zeleni ekonomski razvoj (GED) kreiranje povoljnih uvjeta za investicije u projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije te institucionalizacija upravljanja energijom unutar zgrada javnog sektora u BiH.
Avaz.ba