Svake godine nastupom kurban bajrama dotičemo se propisa vezanih za klanje kurbana te ovo prilikom nije zgoreg ponovit suštinu poruke i propisa vezanog za ispravnost našeg kurbana.

Kurban, pojam koji dolazi od arapske riječi "karibun", znači bliskost. Kurban bi se, u tom smislu, mogao definisati i kao žrtva koja približava Bogu. Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur'anu i Sunnetu i klanje kurbana je vadžib za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti, odnosno čija je imovina tolika da može podmiriti njihove svakodnevne porodične potrebe. Kurban je naređen Kur'anom, tačnije u suri Kewser, u kojoj se kaže: "Pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji".

Kada je riječ o samim propisima o kurbanu, ono na šta se mora obratiti pažnja jeste starost životinje namijenjene za kurban (ovca da bude stara blizu godinu, koza da je napunila godinu, krava da je napunila dvije).

Drugi propis je da životinja koja se kolje kao kurban bude potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana. Treći je vrijeme klanja kurbana, koje nastupa ujutro poslije klanjanja bajram-namaza, u skladu sa riječima Božijeg Poslanika: "Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram-namaza, neka ga ponovo zakolje".

Četvrti propis je da se kurban zakolje po šerijatskim propisima. Ono što je pohvalno, a istovremeno i praksa muslimana u BiH, jeste da se kurbansko meso podjeli na tri dijela, gdje se jedan dio ostavlja za potrebe ukućana, drugi dio dijeli kao sadaka siromasima, a treći dio prijateljima i komšijama.

Poželjno je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, no s obzirom na to da danas, posebno u urbanim sredinama, nema uvjeta da vjernik sam zakolje kurban, u bh. gradovima se to već godinama obavlja kroz organizovano klanje kurbana. Islamski pravnici se slažu da se klanje kurbana može povjeriti drugoj osobi i da je tako zaklan kurban u potpunosti ispravan.

Adekvatno zbrinjavane kurbanske kožice

Islamska zajednica,prema kurbanu ima vrlo ozbiljan pristup te se, prije svega, prema njemu odnosi kao prema emanetu koji joj je dat na povjerenje.

Kada govorimo o šerijatskim standardima i propisima, iza onoga što se radi, stoje najveći mogući autoriteti, Vijeće muftija na čelu se reisu-l-ulemom, koji su relevantni i adekvatni tumači šerijatskih propisa -značajno je podsjetiti da je Vijeće muftija prošle godine izdalo fetvu o obaveznom dijagnostičkom ispitivanju životinje (koja je namijenjena za kurban) na zaraznu bolest brucelozu, s obzirom na to da jedan od uvjeta ispravnosti kurbana jeste da životinja koja se žrtvuje bude zdrava.

Isto tako vrlo bitan segment kod klanja kurbana, a to je adekvatno zbrinjavanje kurbanske kožice. Važno je podsjetit na hadis u kome se kaže da je "kurban zbrinut tek onda kada se zbrine i posljednja kurbanska dlaka".

Ono što želimo zamoliti članove Islamske zajednice, sve vjernike u BiH koji kurban doživljavaju kao obavezu. Ako žele da upotpune svoju obavezu, to će učiniti na način da, nakon što su žrtvovali 200, 300, 500 ili 1.000 konvertibilnih maraka za svoj kurban, da žrtvuju i dvije tri marke za 2-3 kilograma soli, da kurbansku kožicu svog kurbana obavezno rasole (s unutrašje strane), i onda je dostave na mjesta koja su za to određena u organizaciji IZ. Kurbansku kožicu nipošto i ni pod kakvim uslovima ne stavljati u najlonsku kesu. Dakle, donijeti je u gajbi ili papirnoj vreći .