Poznat po debelom krznu i po tome što voli jesti  med, medvjed ima veoma slaba čula vida i sluha. Dobro, a da li znate kako onda on pronalazi toliko omiljeni med? Naravno, uz pomoć dugog nosa, kojim ga je obdario Allah dž.š., Mudri i Sveznajući.
Ovakav nos im omogućava veoma izraženo i dobro čulo mirisa. Tako medvjed na jednostavan način dolazi do svoje hrane.

Znate da je medvjed jedna veoma nezgrapna životinja. Ali, ovakav izgled vas ne smije zavarati; medvjed je, zapravo, veoma brza životinja. Mogu trčati, čak, brzinom od 48 km na sat. Naravno, pored toga što je brz, potrebno je naglasiti i to da je medvjed i veoma jaka životinja.

Svojom visinom od 2-3 metra određena rasa medvjeda penje se na vrh drveta i tu provodi vrijeme. U potrazi za hranom, medvjed, koji se  obično hrani biljem, može se popeti na visinu od čak trideset metara.
 Kada, u potrazi za medom, pronađe košnicu, on sa jednim ili dva udarca šapom, rastjera sve pčele. Nakon toga jede med iz košnice. Vi se ni slučajno ne usuđujte na taj metod dolaska do meda!  Zato što bi vas pčele izujedale sa svih strana i što biste se zbog toga razboljeli. Međutim, zahvaljujući debelom krznu, kojim ga je obdario Allah dž.š., medvjed je zaštićen od pčelinje žaoke. Tako on, bez ikakve opasnosti, dolazi do svoje omiljene poslastice.
 Medvjed, koji ujesen liježe u svoj zimski san, sve do proljeća ne izlazi iz svog sigurnog skrovišta sa uređenim suhim granjem i travama. Prije no što krene na zimski počinak, dobro se dobro najede.  

A da bi povećali masni sloj ispod kože, medvjedi u velikim količinama jedu kestenje i šišarke određenog drveća. Primorani su da u svom tijelu naprave zalihu masti, pošto, kada u proljeće izađu iz svojih skrovišta, izađu sa puno izgubljenih kilograma. Kada bi čovjek izgubio toliko kilograma, odmah bi umro. Međutim, medvjed ostaje u životu i kada izgubi veći dio težine svog tijela.

 Porođaj je, takođe, faktor koji medvjeda vraća u život u jazbini. Medvjed  uglavnom rađa tri mladunčeta i do proljeća ih hrani mlijekom. U ovom periodu on, takođe, ne izlazi vani. Mladunčad se rađaju slijepa, bez zuba i bez dlake. Kada mladunčad izađu iz jazbine, mame su primorane da ih štite. Inače, mogli bi biti ubijeni od strane lovaca ili medvjeda mužjaka.

Neograničeno Milostivi i Samilosni, naš Gospodar je Onaj koji podmiruje potrebe svih živih bića, koji se brine o njima i štiti ih. Zbog toga je i mladunčadima medvjeda osigurao sve uvjete potrebne za njihov neometan život. Uzeo ih je pod zaštitu njihovih jakih majki, koje su im zaštita od opasnosti koje ih vrebaju vani.