Ušli smo u mjesec zul- hidže koji je poznat po dvije, muslimanima jako bitne islamske dužnosti, hadžu i klanju kurbana. Hadž se obavlja samo u određenim danima kako kaže Kuran i nemamo mogućnost nadoknađivanja ovog ibadeta kao što je slučaj sa nekim drugim obredima.
Hadž je cjelokupan ibadet koji sa sobom nosi materijalnu i fizičku spremnost jednog muslimana s jedne strane i s druge strane da zaokruži svoje muslimanske obaveze i odgovorno ponese titulu hadžije, da je njeguje i nakon hadža da ustraje na putu kojim svaki musliman treba hodit.
Drugi ibadet karakterističan za ovaj mjesec je kurban odnosno prinošenje žrtve u ime Allaha dž.š., ibadet koji je jako prisutan kod nas Bošnjaka. Kurban je dužan prinijeti svako domaćinstvo koje ima materijalne mogućnosti za to. Zajedničko za oba ova ibadeta je što su sunnet Ibrahima a.s. – a mi kao dobri muslimani trebamo težiti što dosljednijem slijeđenju sunneta naših Poslanika.
Prinošenje žrtve je samo završni čin, glavno se dešava u nama samima, u našim namjerama i srcima. Naša tradicija nam daje primjer Habila i Kabila da onaj ko ne očisti srce svoje neće mu ni kurban biti primljen. Stoga neka se odlukom za klanjem kurbana desi neka promjena u nama samima, da zaista želimo time se približiti Allahu dž.š., postati bolji i čvršći vjernici.
Ne zaboravimo da nas i Poslanik a.s. savjetuje Allah ne gleda u izglede vaše niti u imetke vaše;nego gleda u srca vaša i djela vaša. (Muslim), dakle osjećaj koji čin klanja kurbana izazove u nama se vrednuje, ukoliko to radimo samo da bi riješili obavezu, onda od takvog kurbana teško da ima fajde pa makar i kravu sami zaklali.
Allah dž.š nam poručuje: Do Allaha neće doprijeti meso i krv kurbana, ali će Mu stići vaš takvaluk-bogobojaznost; iskreno učinjena dobra djela vaša… (El-Hadždž, 37.) Dakle, cilj prinošenja žrtve Allahu je sticanje dodatne svjesnosti o njegovom postojanju i potvrde da smo mu predani. Iako njemu ne reba ni krv ni meso kurbana, mi trebamo voditi računa da izaberemo lijep kurban, bez mahana, zamišlljajmo ga kao poklon a ono što želimo pokloniti trudimo se da je lijepo. Vodimo računa kako se ophodimo prema životinji koju želimo žrtvovati, budimo mirni i blagonakloni prema njoj, jer ta životinja od trenutka kad smo nanijetili dati je u kurban više nije obična životinja.
Pošto je to kurban podsjetimo se na koji način treba zaklati isti. Prije klanja kurbana prema praksi poslanika lijepo je klanjati dva rekata nafile. Kurban se povali na lijevu stranu, okrenuvši ga po mogućnosti prema Kibli, svežu mu se sve četiri ili najmanje tri noge i oštrim nožem brzo se presijeku dvije glavne krvne žile, te dušnik i grkljan. Pri klanju izgovoriti Bismillahi Allahu ekber, jer time potvrđujemo u čijem ime koljemo i na taj način nam je meso halal. Lijepo je ovom prilikom proučiti i kuransku dovu. Meso od kurbana najbolje podijeliti na tri dijela: trećinu sebi, rodbini i onima koji su u potrebi. Na sve navedeno podsjećamo kako nam kurban ne bi postao forma već način približavanja Allahu dž.š., stoga sam taj čin ne smije izgubiti ibadetsku vrijednost.
Molim Allaha dž.š., da primi naše kurbane.