Klevetanje drugih često proizlazi iz različitih psiholoških i društvenih razloga. Evo nekoliko mogućih objašnjenja:

1. Ljubomora i zavist

Kad se neko osjeća ugroženo tuđim uspjehom, može da koristi klevetu kako bi umanjio vrijednost te osobe i tako se osjećao bolje u poređenju s njom.

2. Potreba za pažnjom i prihvatanjem

Neki ljudi klevetaju druge kako bi stekli pažnju ili se uklopili u društvo koje uživa u tračevima. Na taj način grade osećaj pripadnosti.

3. Lični kompleksi i nesigurnost

Osobe koje imaju nisko samopouzdanje ponekad koriste klevetu kako bi prikrile sopstvene slabosti i skrenule pažnju s vlastitih nedostataka.

4. Ogorčenost i želja za osvetom

Kada osjećamo da nas je neko povrijedio, možemo imati potrebu da mu vratimo istom mjerom, pa čak i da izmišljamo stvari kako bismo ga diskreditovali.

5. Nezrelost i impulsivnost

Neki ljudi ne razmišljaju o posljedicama svojih riječi i olahko šire neistine iz dosade, zabave ili navike.

6. Društveni pritisak

Ako se nalazimo u grupi u kojoj je klevetanje i ogovaranje normalna pojava, lahko možemo pasti pod uticaj i nesvjesno učestvovati u klevetanju drugih.

7. Strah od istine

Ponekad ljudi klevetaju druge kako bi skrenuli pažnju sa sopstvenih loših postupaka ili prikrili istinu koja im ne ide u prilog.

Kako se boriti protiv klevete?

• Razvijati svijest o svojim emocijama i motivima.
• Vježbati empatiju – zapitati se kako bismo se mi osjećali da smo meta klevete.
• Birati društvo koje ne uživa u klevetanju i ogovaranju.
• Razmišljati dugoročno – laži i neistine se često obiju o glavu onome ko to radi (što bi rekla narodna poslovica radit loše a  dobru se nadat ne ide zajedno).