×

Error

[sigplus] Critical error: Image gallery folder SET is expected to be a path relative to the image base folder specified in the back-end.

[sigplus] Critical error: Image gallery folder SET is expected to be a path relative to the image base folder specified in the back-end.

set8Tokom proteklog perioda od nekih mjesec dana u Gornjem Rahiću se odvijaju dosta kvalitetni projekti koji će lokalnu zajednicu kao i mlade u njoj potaknuti na kvalitetniji pristup bavljenju sportu kao i mogućnosti uživanja u šetnji pored rijeke koja protiče ovim mjestom.
Naime u dužini od nekih 400 metara izgrađena je staza za pješačenje(staza je sastavljena od podloge pijeska,sitne piljotine,te od krupne piljotine od drveta,dakle ekološka staza neuobičajena kod nas) kao i za bicikliste duž rijeke, postavljene su klupe za sjedenje te izgrađena teretana na otvorenom prostoru. Na lokaciji se nalaze postavljenje ili će biti još postavljenih nekoliko sprava za vježbanje. Lokacija se nalazi pored pijace između dva mosta.
U projekat je uključen IOM, Međunarodna organizacija za migracije koja finansira i nadgleda sav projekat. Projekat je namijenje za mlade kao i za lokalno stanovništvo kako bi se unaprijedio kvalitet života na ovim prostorima. Gornji Rahić kroz nekoliko projekata dobiva sve više na važnosti kao lokalna zajednica te se kroz sve ove projekte koji su rađeni ili se rade nastoji osnažiti uloga mladih i omladine da se istrgne iz pasivnosti koja je prisutna, kao i ovisnosti od bezbroj poroka koji su prisutni u našoj sredini a čime su opterećeni mladi. Projekat je pri kraju završetka o čemu će javnost narednih dana biti detaljnije obaviještena. Ovim sadržajem naša sredina postaje bogatija sa ponudom i raznovrsnija kako za mlade tako i za one koji se još uvijek osjećaju da su mladi.
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 
{gallery}SET{/gallery}

 

Paltrije dolaska Turaka u Bosnu, ovdje su bile tri vjeroispovijesti: bogumilska, katolička i pravoslavna. Izvori pokazuju da je najmasovniji prelazak na islam bio među bogumilima, ali je on bio značajan i među katolicima i pravoslavcima. To se može jasno pratiti kroz dokumente, no ne može se utvrditi i u kojem su procentu svaki od njih prelazili na islam, jer su im imena bila skoro ista.

Islam je najprije, i najmasovnije, prihvatalo gradsko stanovništvo, a zatim zemljoradnici. Najmanje su ga prihvaćali stočari. Što se tiče geografskih područja, najprije su ga prihvatili stanovnici,kao i uže područje današnjeg Sarajeva, gdje je proces širenja islama bio veći nego u svim ostalim dijelovima Bosne.

Prema historijskim dokumentima, godine 1485. u Sarajevu i okolini je bilo 33,17 posto muslimana i 66, 83 posto kršćana. Samo četiri godine kasnije, muslimana je 40, 08 posto, a 25 godina kasnije muslimanskog stanovništva je 85,59 posto, dok su 1570. godine, kad je Sarajevo već bilo izraslo u veliki grad, u njemu bile 63 muslimanske i dvije kršćanske mahale. U gradu i okolini je tada bilo 98,04 posto muslimana i 1,96 posto kršćana.

Ono što je posebno interesantno jest to da je svo to stanovništvo, skoro bez izuzetka, bilo domaće. Bio je vrlo rijedak slučaj da se tu doselio neko sa strane.

Bilo je slučajeva da jedan, ili više članova jedne porodice, prihvate islam, a da ostali ostanu u svojoj vjeri. Dok je npr. Ferhad-beg Vuković gradio svoju džamiju u Sarajevu, u isto vrijeme je, za njegovog brata Ivana, neki majstor Tudor slikao ikonu! Posebno je zanimljiv primjer Mehmed-paše Sokolovića: on je na islam preveo svo stanovništvo svog rodnog sela, svoje roditelje i mnogobrojne rođake.

Širenje islam odvijalo se i u drugim dijelovima Bosne, kao i u području Hercegovine. Na istoku je granica bila Drina, dok je na zapadu obuhvaćalo dijelove današnje Bosne, Hercegovine i Hrvatske.

Proces masovnog prelaska bosanskog stanovništva na islam trajao je negdje do sredine 17. stoljeća. Nakon toga on i dalje traje, ali znatno sporije.

Širenje islama u Bosni teklo je, može se reći, postepeno. Ni osmanski a ni zapadni izvori ne donose nikakve podatke o tome da je bilo ikakvog prisiljavanja na islam. Poznati historičar Vladislav Skarić pisao je da "19. vijek ne bi zatekao nijednog hrišćanina, niti bi bilo ijedne crkve i manastira, da je islam širen državnom silom".