Bamija zahtijeva dosta sunca, osjetljiva je na kišu i ne paše joj velika vlaga, od nje gine, priča Džemal koji svoj urod prodaje po čitavoj Bosni i Hercegovini, a nakupci mu dolaze i kući.

 Džemal zajedno sa bratom uzgaja bamiju na 8 duluma zemljišta, a prisjeća se kako je sjeme dobio njegov otac od, kako kaže, neke gospođe, pa su tako prije puno godina započeli sa proizvodnjom. 

Džemal Đonlić iz Palanke kod Brčkog već se više od 35 godina bavi uzgojem bamije (bamlje), vrlo ljekovite i zanimljive povrtne kulture koja je vrlo osjetljiva na niske temperature. 

Jedna od rijetkih poljoprivrednih kultura koje se proizvode na većim površinama je bamija. Priča o proizvođačima bamije zabilježena je u brčanskoj mjesnoj zajednici Palanka. 

Džemal Đonlić je među prvim većim proizvođačima bamije na prostoru Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koju uzgaja na svom imanju od oko četiri duluma. Tvrdi da je ne tretira nikakvim hemijskim sredstvima, da je najosjetljivija u ranom periodu i da je najvažnija ručna obrada.

„Ako čovjek ima sredstava da uradi to jer zahtijeva npr. dosta kopanja da bi ti nju doveo u ovo stanje sad kako jest, da nema trave jer trava je uguši i usporava rast njezin i ploda i svega, moraš imati neku mašinu npr. motokultivator da bi lakše obradio“, ističe Džemal.

Bamija je povrće koje se, osim u svježem, koristi i u sušenom obliku, kada može potrajati i nekoliko godina. Prije dvije godine uvedena je u sistem podsticaja u poljoprivredi.

„Ovdje su je donijeli osvajači Turci i poslije je krenula u širu upotrebu, to je bila bogata hrana samo bogatih ljudi, znači nije nju ni smjelo ni moglo da jede siromašno stanovništvo. To je biljka koja danas procvjeta, sutra je ubereš, ne možeš je nikakvim hemikalijama tretirat“, pojašnjava Ševko Karamović, proizvođač bamilje.

Đonlići bamiju uberu prije nego što sazri kako bi ju mogli nanizati na vrlo tanak konopac i osušiti. U jednoj niski ima 240 do 270 bamija, zavisno od veličine. Nisku prodaju za 3 KM, a treba napomenuti kako je jedna niska dovoljna za 4 do 5 porcija i jednaka je 500 grama svježe bamije. 

Proizvodnjom bamije u mjesnoj zajednici Palanka bavi se gotovo 70 posto stanovništva i po tome je poznata u cijelom regionu. Ova povrtna kultura veoma je zastupljena u bosanskoj kuhinji, a među jelima čiji je glavni sastojak najpoznatija je dinstana bamija sa janjetinom i masnijim mesom, te Begova čorba.

Autor: Dževida Hukičević , Foto: federalna.ba / Screenshot /www.agroklub.ba