Mnoge stvari u praktičnom smislu radimo kako ne bi trebalo odnosno to radimo u pogrešno vrijeme. Tako je i sa našim voćnjacima u kojima imamo usađene razne vrste voća koje hvala Bogu uspijevaju na našim prostorima. Od pamtivijeka se sjećamo kako lijepo izgledaju okrečeni voćnjaci koji će krečenjem na pravilan način sačuvati svoju koru od mnogih štetočina tokom godine, a naročito zimi kada su veliki mrazevi te divljih životinja zeca i srndaća ako ih uopće ima još u životu na našem prostoru.

Svjedoci smo upotrebe mnogih pesticida koji više štete nego koriste voću i ekološkom kvalitetu ploda. Pa tako imamo da mnogi koriste crveno ulje umjesto prirodnog kreča nadajući se da smo tako riješili taj dio zaštite. No imajući u vidu da kreč u sebi sadrži i dezinfekcionu stranu ne treba zaboravit da bijela boja koju u sebi ima kreč sprečava tzv“mrazopuc“ pucanje kore stabla usljed velikih temperaturnih oscilacija tokom zime. Naravno interesuje nas kako se to dešava sa korom. Naime, ukoliko nakon hladnih noći naglo ugrije,dolazi do zagrijavanja debla i širenja dubljih dijelova tkiva koje kora drveta ne može da prati pa dolazi do pucanja kore.

 

Ova pojava je češća tokom hladnih i toplih zimskih dana kada se kora zagrijava dvojako i to direktinim sunčevim zračenjem i refleksijom od snijega na tlu od kojeg se sunčeva svjetlost odbija i pogađa stablo/ koru voćke. Prema tome oštećenje voćke odnosno kore stabla se dešava u onom dijelu gdje je najhladnije-neposredno iznad sniježnog pokrivača. Tako da na tom spoju snijega i kore usljed variranja toplo-hladno temperature dolazi do pucanja kore.

 

Opasnost od mrazopuca za ovakvu voćku je veća u slučajevima kada je vegetacija već krenula (mraz) i kada biljke nespremne uđu u mirovinu (mraz i snijeg). Ovome su naročito izložene oni voćnjaci koji se nalaze na južnim i jugozapadnim padinama.

 

Krečenje stabala ima drugih efekata kao što je u pitanju zec koji obično gricne nekoliko voćaka (naročito voli mlade voćke) i ode dalje, kao i na potkornjake. Mješavina ima dezinfekciono dejstvo jer sadrži sumpor i kreč i na taj način čisti deblo od gljivica i lišajeva.

Također pored ovih koristi od krečenja ono može da utječe naodlaganje kretanja vegetacije za nekoliko dana, što u našim uslovima može da bude dosta značajno.

 

Kada je najbolje krečit voćke

 

Prema stručnjacima taj period krečenja se radi na jesen,a ne u proljeće što je naša uobičajena pogrešna praksa. Najbolje vrijeme za krečenje je predviđeno od polovine novembra do početka decembra(mada ima i onih koji preporučuju i u decembru), kako bi se što više spriječilo spiranje jesenjim kišama i kako bi sloj imao svoj puni efekat tokom sniježnih dana.

 

Koja je smjesa neophodna za dugotrajnost i kvalitet krečenja

 

Kako krečimo svoje voćke je li to ispravno? U zadnje vrijeme vidljivo je kod nas prskanje voća sa velikim prskalicama za traktorom kojima komplet stablo sa krošnjom kreče i kada pogledaš bašču ona izgleda kao starac kojeg je mraz pogodio. I za ovakav nastup naših poljoprivrednika nema opravdanja, naime prskanjem grana voćke možemo doprinijet „betoniranju“ pupoljaka na granama što bi moglo dovesti do kašnjenja razvoja istog na proljeće.

 

Stablo se kreči od zemlje pa sve do prvih grana,tako da se okreči i njihova osnova (neki preporučuju i do 40 cm) . Krečenje je najbolje nanosit četkom i to što deblji sloj po mogućnosti ako imate mali voćnjak i ponovit. Ukoliko se krečenje obavlja pomoću prskalice,rastvor se mora razrijediti,a nanošenje je najbolje izršiti u više navrata. Smjesi se mogu dodati i neki od repelenata za zeca,ukoliko se želi pojačati njeno zaštitno dejstvo. Umjesto kreča,može se koristiti i bijela lateks boja koja se koristi za farbanje zidova i fasada pri čemu se ona razređuje u odnosu 50:50 sa vodom. Boje na bazi ulja ne smiju se koristiti jer mogu oštetiti biljku.

Krečenje se preporučuje samo kada je temperatura iznad nula stepeni, u protivnom, krečna opna bi se smrzla i odmah odvojila od drveta, odnosno kore i stabla.

Od svih oštećenja voćaka najviše stradaju mlađa stabla kajsije, šljive, trešnje i kruške, a u nešto manjoj mjeri i stabla ostalih vrsta. Srećom, ona se uspješno mogu spriječiti blagovremenim krečenjem voćaka.

Najvažnije pitanje ...

Mnoge interesuje kako dobit kvalitetan kreč, što naravno ovom prilikom vam nudimo kao rješenje;

 Krečna mješavina je sljedeća:

• 5 kilograma gašenog kreča
• 0,5 (pola) kilograma kuhinjske soli (daje smeši ljepljivost)
• 0,5 kilograma sumpora (neki od sumpornih preparata)
• Ovo se razmuti u oko 15 litara vode i ostavi da odstoji od 2 do 6 dana.

 

Kreč možete kupiti na pijaci i košta 1KM po jednom kilogramu naravno ima i onih koji ne znaju kako spravit kreč. U grudve kreča se ulije voda koja počne da ključa i da kreč počne da pucketa i dostiže do 150 celzijusa temperature te se pretvara u smjesu u koju ćemo dodati sve nabrojane sastojke kako bi smo dobili željenu kvalitetu kreča za naše voćke 

Nadamo se poštovani čitatelji da smo uspjeli objasnit smisao krečenja u jesen jedini ispravan način krečenja voćnjaka kao i kako da dobijete željeni kvalitet smjese za krečenje vaših voćnjaka. Inače krečenje voća u proljeće samo postižete estetiku voćnjaka i ništa više.