Iz historije grada Brčkog i okoline

70. godina od izgradnje pruge “ Brčko-Banovići “

Prvog maja 2016. godine navršilo se je 70. godina od početka izgradnje omladinske Pruge „Brčko-Banovići“, prve radne omladinske akcije u tek oslobođenoj zemlji od fašističkog okupatora i jedne od najznačajnih radnih akcija omladine u obnovi ratom opustošene zemlje. Omladinska Pruga „Brčko-Banovići“ nije unačajna samo za Jugoslaviju nego i šire jer je na izgradnji Pruge učestvovalo preko 2 hiljade pmladine iz 20 zemalja svijeta.

A kako je počelo? Na dočeku Nive 1946.godine Josip Broz-Tito, predsjednik Jugoslavije, između ostalog obratio se i omladini sa porukom da su se 1941.godine prvi odazvali i stupili u redove NOB-a u odbrani zemlje od fašističkog okupatora i da očekuje od njih da budu i u prvim redovima u obnovi zemlje.

Već 10.aprila 1946. godine formiran je Odbor za izgradnju Pruge Brčko-Banovići. Dva dana poslije,12.aprila,prvi inžinjeri izlaze na teren. Za 18 dana trebalo je obilježiti trasu buduće Pruge na njenim glavnim dijelovima kako bi se uposlile prve radne brigade.

Odbor za izgradnju Pruge prvobitno je predvidio da na izgradnji Pruge radi 24 hiljade mladih koji bi bili svrstani u tri smjene sa po 8 hiljada brigadira. Dočim,odmah se pojavio „problem“, jer se prijavilo preko 120 hiljada omladinki i omladinaca. Zbog toga Odbor donosi odluku da na Pruzi radi 62 hiljade mladih, računajući i preko 2 hiljade omladine iz 20 zemalja svijeta.

Koncem aprila u Brčko su počele pristizati već formirane radne brigade iz čitave Jugoslavije. Među prvima je 24. aprila došla ORB iz Bijeljine sa 300 omladinaca.

Prvog maja 1946.godine Teodor-Tošo Vujasinović,tadašnji ministar prometa,udara prvi kramp kod Tvornice špirita, i od tada u punom elanu kreće izgradnja omladinske Pruge za koju Miroslav Krleža reče:

-To,zasigurno, nije prva pruga u svijetu,ali je prva pruga koju su djeca izgradila golim rukama!

Kako se brojke lahko zabaoravljaju i nerado pamte,ovom prilikom bih iznio neke od njih. Izgradnja Pruge trajala je 190 dana i u njenoj izgradnji učestvovalo je 62.268 mladih. U tih 190 dan postavljeno je 88,5 kilometara tračnica,plus 11,5 kilometara tračnica staničnog kolosijeka. Uz Prugu je postavljeno 2.100 telefonskih stubova sa 14 hiljada kilograma telefonske žice. Uz Prugu je sagrađeno 177 zgrada,22 mosta u dužini od 500 metara,291 nasip,probijeni tuneli „Majevica“ u dužini od 394,74 metra i „Drenik“ 83 metra. Sem toga izgrađeno je 13 staničnih zgrada,13 magacina,31 stambena zgrada sa 64 stana,96 ekonomskih zgrada,29 skretničarskih kućica,34 bunara,4 zgrade sa radionicama ložionice i 10 pomoćnih ložionica sa 4 vodostanice.

Od 62.268 brigadira 9,46 posto ili njih 5.896 su bili nepismeni. Svi su naučili čitati i pisati, 22 omladinca su osposobljena za vozača buldoždera. Za stručne minere osposobljeno je 440,za polagače kolosijeka 230, zidare 1.500, mehaničare i šofere 69, telefoniste 63 itd.

Radilo se uz veliki elan i pjesmu. 26.juna završena je izgradnja mosta na dionici Brčko-Banovići. Tom prilikom održan je veliki miting sa kojeg je potekla inicijativa da se most zove „Lički most“. Na stanici Brčko Novo izgrađen je veliki vodotoranj koji je dobio ime „Toranj Niške brigade“.

Tunel „Majevica“ probijen je 16.avgusta što je omogućilo da se Pruga završi 22 dana prije obećanog roka. A već 10.oktobra u 11 sati ORB Julijske Krajine postavlja tračnice kroz tunel kojom odmah prolazi i prvi vlak.

Josip Broz-Tito 27. i 28.septembra posjećuje brigadire na trasi i sa njima provodi i radi dva dana na Pruzi.

Radno vrijeme na trasi propisano je da traje 6 sati. Ali niko nije mogao spriječiti brigadire da na trasi rade 8 ili 10 sati. Nije stoga ni čudo da je Udarničku značku sa Pruge ponijelo 2.768 brigadira a njih 4.295 pohvaljeno.

Izgradnja Prruge završena je 7.novembra 1946.godine. prugom je krenuo prvi vlak natovaren ugljem iz Banovića. Cijelom trasom građani Banovića, Brčkog,Srebrenika... su pozdravljali prvu kompoziciju.

Isto tako svečani doček je priređen i u Vinkovcima,šidu,Rumi,Zemunu a u beogradsku stanicu vlak, kojeg je vozio brčanski mašinovođa Murat Ćerimagić, ušao je u 17 sati. Na prvom vagonu je pisalo:

-„Iskopali smo i ugradili 1.361,650 kubnih metara zemlje i kamena“.