Sijam (siyam صيام ili sawm صوم) u muslimana je namjerno suzdržavanje od hrane, vode, različitih napitaka i intimnog kontakta supružnika, tokom mjeseca ramazana, od zore kad počne sijam (imsak) do zalaska sunca kad se prekine sijam (iftar). Sijam u muslimana se značajno razlikuje od posta koga prakticiraju i žive Kršćani, Židovi i drugi vjernici ali i oni koji to nisu.
Sijam (siyam صيام ili sawm صوم) u muslimana je namjerno suzdržavanje od hrane, vode, različitih napitaka i intimnog kontakta supružnika, tokom mjeseca ramazana[1], od zore kad počne sijam (imsak) do zalaska sunca kad se prekine sijam (iftar). Navedeno suzdržavanje prati intenzivnije svakodnevno učenje Kur'ana, istigfara, dova, klanjanja teravije pored redovnih namaza, dijeljenja sadake, istigfara i brige o bližnjim i siromašnima. Ovu temeljnu islamsku dužnost, treći stub islama, Allah dž š je propisao izričito vjernicima/ mu'minima: „O vjernici! Propisuje vam se sijam, kao što je propisan onima prije vas, . . (El-Bekare, 183)”. Kur'anska „riječ siyam ili sawm je polisemična i ima mnoga značenja (Rovčanin, 2011)“ kao što su: „stajati bez hrane, (u)šutjeti (se), stišati se, popusti /žega/, dostići podne/dan/, uspeti se do zenita, skloniti se u hlad drveta, smiriti se itd (Muftić, 1997)“. Sijam u muslimana se značajno razlikuje od posta koga prakticiraju i žive Kršćani, Židovi i drugi vjernici ali i oni koji to nisu.
Post u nemuslimana
Post u ljudi koji nisu religiozni je praksa odricanja od hrane ili samo određene hrane, neko vrijeme, radi održavanja vitke figure, detoksikacije organizma, dijagosticiranja i liječenja nekih bolesti i sl. Post u Židova je odricanje od jela i pića, od izlaska Sunca pa do pojave prvih zvijezda navečer[2]. Na dan njihova posta[3] postači daju milostinju i podijele hranu toga dana koja je potrebna za večeru (Shahul Hameed, 2007). Post u kršćana pravoslavnih[4] je odricanje od mrsa[5], odnosno od hrane životinjskog porijekla, propisano vrijeme, koga prati suzdržavanje od grješnih radnji, misli i želja (InfoBijeljina, 2022; Nezavisne novine, 2024; Nova.rs, 2024). S obzirom da postoje različite kršćanske zajednice, u kršćana katolika post je, isto tako, suzdržavanje od hrane u određeno vrijeme a nemrs je suzdržavanje od određene hrane, naprimjer, mesa i mliječnih proizvoda. Do danas crkveni zahtjevi ne ograničavaju količinu vode ili drugih napitaka u vrijeme njihova posta (Index Food, 2023).
Sijam u muslimana
Sijam u muslimana je puno zahtjevnija i strožija vjerska dužnost u odnosu na post u druge dvije Abrahamske religije, Židova i Kršćana. Sijam u muslimana podrazumijeva potpuno sustezanje u svijetlom dijelu dana (obdan), od zore do zalaska sunca, od sve hrane, mrsne i posne, dijetetske i tipične, životinjskog i biljnog porijekla, od vode, različitih napitaka i intimnog kontakta supružnika. Za vrijeme sijama, tokom potpunog sustezanja (imsak), mu'min/ SAIM je u prilici da se istestira, preispita, da se nauči samodisciplini i samokontroli. Kada je musliman/ SAIM, u najdužem ljetnom ramazanskom danu, žedan i gladan, on će lakše da razumije najugroženije ljude, nesretne, gladne i žedne koji su mjesecima pa i godinama izloženi nedostatku hrane i vode. U tom ljetnom danu on ima priliku da shvati koja su blagodat hrana i voda i kome dugujemo zahvalnost što imamo vodu i ukusnu hranu. Nije lahko SAIMU 14 sati biti bez vode i hrane. On se ljeti, na geografskoj širini dalje od ekvatora, prema sjevernom ili južnom geografskom polu, susteže od jela i pića 15, 16 ili 17 sati pa i više. Kod Kršćana, u vrijeme posta, propisi odricanja od hrane su puno blaži. Tokom korizme dozvoljeno je jesti cijeli dan. Kad se petkom posti od mesa dozvoljeno je jesti kruh, grah, ribu, slatkiše, dozvoljeno je piti vodu i druge napitke. Njihov postač može jesti i piti kad god je gladan i žedan. A, pripadnik islama, SAIM, u svakom danu ramazana je pred velikim iskušenjima da prekine sijam. Samo posebno čvrst i jak mu'min, duboko svjestan Allaha dž š, koji sijami samo radi Allahova zadovoljstva, može izdržati i praktično živjeti sijam po tako strogim islamskim propisima.
Sijam je specifična vrsta ibadeta u kojem mu'min/ SAIM u mjesecu ramazanu učestvuje u mnogim vjerskim aktivnostima. Svrha sijama je da provjeri snagu izdržljivosti i level svijesti mu'mina, „njegovu odanost Allahu dž š, njegovu vjeru u zagrobni život”. Sijam je najintimniji doživljaj islamskog vjernika, potpuna i najiskrenija predanost Allahu dž š pa se s pravom smatra najvažnijim ispitom vjerske svijesti (Džananović, 2007). Kao višestruki ibadet s razlogom je propisan poslije temeljne islamske dužnosti namaza (salat). Zašto? Zato što je namaz temelj za izgrađivanje svjesnosti Allaha dž š. A, sijam je ispit i provjera te svjesnosti. Sijam je propisan onda kada je musliman vjernik već izgradio određen stupanj svjesnosti Allaha dž š svojim namazom. „Allah, dž.š., propisivao je ono što je bilo primjereno trenutnom stepenu svijesti i spremnosti muslimana da to odmah prihvate i primjene u praksi“ (Džananović, 2007).
S aspekta hadisa sijam je posebna temeljna islamska dužnost. Vrijednost sijama je posebna i „nemjerljiva u odnosu na druge ibadete” (Džananović, 2007). Zato je Allahova nagrada za ovaj ibadet posebna i nemjerljiva. Allahova nagrada muslimanu može biti desetorostruka i sedamstostruka za svako učinjeno dobro djelo a za sijam je posebna. Allah dž š je rekao u Hadisu Kudsi: „Svako čovjekovo djelo pripada njemu osim sijama koji pripada Meni i Ja ću za njega posebno nagraditi. Čovjek u njemu ostavlja strasti i jelo samo radi Mene (Buharija, 503., Muslim, 862)”.
Ako SIJAM posmatramo sa odgojne strane, onda se može kazati da je sijam za mu'mine/ SAIME jednomjesečna „medresa odgoja i čišćenja„ (Rovčanin, 2011). U planu i programu te „medrese“ je, tokom obavljanja ovog jednomjesečnog duševnog i tjelesnog treninga, niz ramazanskih aktivnosti za SAIME. Aktivnosti sijama, bilo da su farz il' sunnet, usmjerene su na jačanje mu'minskih tijela, na izoštravanje senzibilnosti njihovih duša, a sve radi dostizanja vrha ustrajnosti, strpljenja i SVJESNOSTI Allaha dž š. Cilj mu'mina / SAIMA je dostići 'vrh' te svjesnosti o kojoj se govori u rječima na kraju ajeta o sijamu, „leallekum tettekun„ (el-Bekara, 183) „da bi ste Njega bili svjesni„ (Musić, 2021). Mu'min/ SAIM je uvjeren da je Allah dž š uvijek prisutan na svakom mjestu, u svako vrijeme, da Allah dž š sve vidi, sve čuje i sve zna. Takav mu'min/ SAIM može da sam sebe u svakom trenutku i na svakom mjestu nadzire, provjerava, korigira i usmjerava u svakodnevnom življenju na ovome svijetu.
Nadalje, po hidžretskom kalendaru, muslimani - mu'mini propisani sijam praktično sijame i žive u mjesecu ramazanu. Po sunčevom kalendaru, mjesec ramazan, tačno u periodu od 32,5 godine, prođe kroz sva četiri godišnja doba. Tako, muslimani ramazanski sijam sijame i ljeti i zimi. Praktično ga žive i po zimskoj žestokoj hladnoći, kada su dani kratki i po ljetnoj žezi kada su dani dugi. Mu'mini/ SAIMI imaju priliku da mubarek ramazan praktično žive jedanput, il' dvaput, kroz sva godišnja doba a samo rijetki pojedinci ga žive i tri puta. Međutim, svi postovi u kršćanskih konfesija tokom godine su u istom godišnjem dobu kao i njihovi drugi vjerski blagdani.
Post u židovstvu i kršćanstvu je visoko cijenjen, bogoštovani čin, čin kojim se Bog proslavlja jer je učinjen iz ljubavi prema Njemu. Post u vjerskom životu njihovih vjernika zauzima važnu ulogu (Linić, 2015). Međutim, sijam u islamu se razlikuje od posta u kršćanstvu po njegovom sadržaju, po dužini trajanja, po težini izvršavanja, po broju strogih pravila i samom načinu njegova prakticiranja i dr. Razlika je velika između islamskog sijama i kršćanskoga posta koji se sastoji od sustezanja od mrsa - mrsne hrane, razlika je velika između islamskog sijama i medicinskog posta koga propisuje liječnik pacijentu radi dijagnosticiranja i liječenja nekih bolesti, razlika je velika između islamskog sijama i dobrovoljnog posta u nereligioznih ljudi, koga oni poste, npr. radi uklanjanja toksina iz organizma ili žele smršaviti i živjeti bez viška masnih naslaga na tijelu. Zato se, prema navedenim činjenicama, može konstatirati da sijam islamski i post kršćanski kao i post nereligijski nemaju isto značenje. Sijam nije post. Sijam je sijam. „Naziv post umjesto savm nije potpuno adekvatan njegovom islamskom sadržaju (Đulan, 2008)”.
Naziv SIJAM
Unatoč iznesenim činjenicama, kur'anska riječ siyam/ sawm je, ipak, prevedena na jezik naroda balkanskog podneblja neuspješnom riječju 'post'. Prevoditelji su napravili veliku griješku. Svakom sugovorniku, zapadnom Balkancu, sijam se može jedino ispričati a u pisanom tekstu se mora opisati (Rovčanin, 2011). Naziv SIJAM može da se koristiti kao neprevedena kur'ansaka riječ, tim više, jer su kur'anska nazivlja u muslimana Zapadnog Balkana prihvaćena neprevedena za ostale četiri temeljne islamske dužnosti: šehadet, salat (namaz), zekat i hadždž. Zatim su od njih izvedene sljedeće riječi; šehid, musallija (namasdžija), hadžija, haadž, ž.haadža.
Na kraju treba se prisjetiti i ove činjenice. U govornom i pisanom jeziku zapadno- balkanskih naroda mnogi arabizmi su odavno prihvaćeni. Oni su kod svih pa i u nemuslimana potpuno razumljivi. Na primjer: džamija, džum'a, selam, islam, din, iman, ezan, ibadet, selamet, merhamet, mihrab, tekbir, teravija, kijam, sedžda . . Navedeni kao i drugi arabizmi su jako frekventni u svakodnevnom njihovom govoru.
Budimo saimi
Zbog prijevoda kur'anskog naziva sijam, riječju 'post', muslimani Zapadnog Balkana i šire su dugo živjeli i žive sa nametnutim nazivom post za kur'anski naziv sijam. Te riječi su se koristile razumijevale i razumiju kao sinonimi. Nakon analiziranih više objavljenih radova o sijamu i ramazanu na navedenim prostorima, može se kazati da ima autora koji su dali prednost riječi sijam u svojim radovima. Navodimo dva takva članka u kojima se odbacuje riječ post. Prvi članak, naslovljen 'SIJAM - islamski post', je duži tekst o sijamu u kojem njegov autor navodi da se termin post ne može koristiti umjesto riječi sijam ili savm. Pravi ”islamski termin za post je savm, a onaj ko posti je saim (Đulan, 2008)”.
Drugi članak o sijamu, kojeg ovdje navodimo, je naslovljen - Budi SAIM. U njemu se, isto tako, riječ post odbacuje kao sinonim za kur'anski izraz siyam ili sawm (Rovčanin, 2011). Posebnost članka 'Budi saim' je u tome što je njegov autor, vještim stilom, odlično prezentirao sasma šire, temeljitije i dublje značenje kur'anskog pojma sijam. Autor ovoga članka je mu'mine, koji sijame u mjesecu ramazanu, nazvao saimi. Na kraju je svoj rad završio riječima: ”u arapskom se kaže za onoga koji posti SAIM. Pošto naš jezik pod riječju postiti podrazumijeva samoodricanje od hrane i pića, mi kažemo budimo SAIMI, oni koji rade ono što sawm opisuje.”
Fusnote:
[1] Mu'mini sijame i u ostalim mjesecima tokom godine. Naprimjer, (Sijam koji je FARZ, za namjerno i nenamjerno propušten ili pokvaren ramazanski sijam, za lažnu zakletvu, za zavjetovanje, sijam koji je SUNNET, koga je Muhammed a s prakticirao u mubarek danima i mjesecima pa ga i muslimani prakticiraju, sijam koji je NAFILA, naprimjer, Davudov sijam, kada se jedan dan sijami, a drugi ne, . . ).
[2] Židovski postovi počinju kada se Sunce rađa a završava se pojavom prvih zvijezda navečer. Izuzetak je Yom Kippur koji traje od zalaska do zalaska Sunca. Toga dana Židovi poste 25 sati, od zalaska Sunca prijethodne noći pa do zalaska Sunca slijedeće noći. Yom Kippur (Dan iskupljenja) je, prema Mojsijevom zakonu, jedini dan koji se mora ispostiti.
[3] u vrijeme njihova posta nije dozvoljeno raditi, imati seksualne odnose, kupati se, kao i upotreba pomade i kožnih cipela (Shahul Hameed, 2007).
[4] U pravoslavnih ima više postova, jednodnevnih i višednevnih. Božićni post obuhvata period od 40 dana prije Božića (Nezavisne novine, 2024). Veliki Uskršnji post traje 48 dana, sedam nedjelja – najduži je u toku godine. Svaka nedjelja ima svoje ime i svoj način posta (Nova.rs, 2024). Apostolski post, oko mesec dana. Bogorodičin post, dve nedelje.
[5] Mrs je hrana koja sadrži meso i životinjske masti, zatim jaja, mlijeko i mliječne proizvode (Jezikoslovac.com - rječnik).
Fehim Halilović
Reference:
1. Kur'an Časni, El-Bekare, 183.
2. Džananović, I. (2007). Islamski propisi o postu.https://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=922:islamski- (17.2.2024).
3. Rovčanin, B. (2011). BUDI SAIM.https://importingwordpress.wordpress.com/2011/07/31/budi-saim/ (25.2.2024).
4. Musić, K. (2021), Vrijednost posta. https://hafizkenanmusic.com/vrijednost-posta/ (27.2.2024).
5. Đulan, T. (2008). SIJAM -islamski post.https://islamskazajednica.ba/index.php/dini-islam/tekstovi/92-ramazan-i-post/5136-sijam-islamski-post (27.2.2024).
6. InfoBijeljina, (2022). Ovo su pravila strogog VASKŠNJEG POSTA. https://www.infobijeljina.com/vijesti/ovo-su-pravila-strogog-vaskrsnjeg-posta/ (21.2.2024).
7. Index Food, (2023). Što je točno post, a što nemrs i kada se očekuje da se prakticiraju https://www.index.hr/food/clanak/sto-je-tocno-post-a-sto-nemrs-i-kada-se-ocekuje-da-se-prakticiraju/2448689.aspx (21.2.2024).
8. Muftić, T. (1997), Arapsko - bosanski rječnik, EL KALEM - Sarajevo, III izdanje.
9. Jezikoslovac.com rječnik - https://jezikoslovac.com/word/5woj (25.2.2024).
10. Nezavisne novine, (2024). Pravila posta: Smjernice i običaji u pravoslavnoj crkvi.https://www.nezavisne.com/zivot-stil/zivot/Pravila-posta-smjernice-obicaji-i-kalendar-posta-u-pravoslavnoj-crkvi/819856 (02.03.2024).
11. Shahul Hameed, (2007). Post u različitim religijama, s engleskog, Džemo Redžematović https://www.monteislam.com/islamske-teme/post-u-razlicitim-religijama (21.2.2024).
12. Nova.rs, (2024). Uskršnji post: Pravila za svaku od 7 nedelja. https://nova.rs/magazin/lifestyle/uskrsnji-post-pravila-za-svaku-od-7-nedelja/ (14.3.2024).
13. Linić, Z. (2015). Evo što je post i kako trebaš postiti! https://www.bitno.net/vjera/fra-zvjezdan-linic-evo-sto-je-post-kako-trebas-postiti/ (21.2.2024).
