Breskva je voćka iz porodice ruža, poznata po svojim sočnim i mirisnim plodovima. Potiče iz Kine, a njeno stablo može narasti i do deset metara u visinu. U naše krajeve donijeli su je Rimljani još u trećem ili četvrtom stoljeću, prenoseći je od Grka, a oni pak od Perzijanaca. Zbog toga se breskva dugo nazivala i perzijska jabuka.

Breskva pripada porodici Rosaceae, a u istom je rodu s bademom, šljivom, višnjom i marelicom. Listovi su joj šiljati, dugi od sedam do petnaest centimetara, a široki od dva do tri. Cvjeta vrlo rano, još prije listanja, pa cvjetovi često stradaju od proljetnih mrazeva. Cvjetovi su ružičasti, usamljeni ili u paru, promjera od dva do pet centimetara.

Plod breskve je koštunica s jednom velikom sjemenkom u čvrstoj koštici. Meso može biti žućkasto ili bjelkasto, mekano i veoma sočno, a kora glatka i tanka. Po ukusu i mirisu, breskva se s razlogom ubraja među najomiljenije ljetne plodove.

Šeftelija je stara sorta breskve, poznata još iz davnina. Slična je vinogradarki, a sazrijeva krajem ljeta. Ima poseban, osvježavajući ukus i podsjeća nas na vremena kada se u svakom dvorištu moglo naći barem jedno stablo ove plemenite voćke.

Priredio: Hasikić Hamid