Da se pomalo vraćaju stara vremena u barem približnom obimu govori sledeći prilog u našem kraju. Voće koje na sve strane svojim bogatim krošnjama mami uzdahe  mnogih prolaznika pored posavskih voćnjaka oduvijek je bilo izazov kako ga obraditi i proslijediti na tržište, kako domaćeg plasmana tako i za izvoza. Od pomtivijeka se prepričavaju priče kako su naši stari preci sa ovih prostora bili veliki proizvođači suhe šljive. Zabilježeni su rekordi izvoza tonama suhe šljive početkom 20 vijeka u vrijeme Austro-Ugraske. Danas taj vid proizvodnje se pomalo stidljivo povećava vjerovatno i zbog toga što su ljudi prinuđeni jer nemaju otkupa kvalitenog na tržištu. Zabilježili smo uz jedan mali razgovor sistem sušenja voća odnosno šljiva kod vrijednog domaćina Mehe Numanovića iz Gornjeg Rahića koji treću godinu za redom radi taj posao kako za sebe i svoju porodicu tako i za ostalu raju koji žele sebi priuštiti to plemenito i kvalitetno voće koje okružuje sve nas. Meho je kupio savremene sušnice na solarni sistem, sušnica koja je prije tri godine koštala 12.800 KM. naravno uz podsticaj resornih odjela distrikta u obimu 60% podsticaj, a 40%  vlastita sredstva porodice Numanović. Povećao se broj zainteresovanih za sušenje šljiva ove godine. Sistem sušenja koji naspram starog tradicionalnog sušenja šljiva uz loženje drva u pušnicama danas ima svojih prednosti kao što su na primjer čistoća osušene šljive što ilustrira naša fotografija, jer u u starim sušnicama dim od drva je obuhvaćao voće te su šljive bile dodirom prstiju ljepljive i prašnjave za razliku od ovih iz solarne pušnice na vodenu paru. Ljese u savremenoj pušnici su manje i lakše s njima rukovat u njih otprilike stane jedna kanta šljiva od jupola (15 litara). Meho kao iskusni proizvođač suhe šljive nam kaže da mnogi koji donose šljivu kod njega na sušenje nisu upoznati kakvu šljivu mogu brati za ovakav vid procesa očuvanja i skladištenja voća. U obzir ne dolazi zelena 'jaka' šljiva i pokazuje nam kako to izgleda prilikom procesa sušenja i mnogi beru šljivu sa zemlje misleći da je zrela, a ona otpala od žestine sunca i ovih tropskih vrućina kod nas. Dakle do kvaliteta dobre suhe šljive se dolazi krupnoćom voćke i zrelošću što opet naša fotografija govori tome u prilog. Bilo kako bilo naš narod se postepeno vraća ovom vidu obrade voća za svoje i potrebe tržišta jer u zadnjih par godina lijepa cijena (5,00 ili 6,00 KM) suhe šljive govori tome u prilog pa ko želi neka izvoli. Zato zdravo se hranimo kad nam je nadohvat ruku samo je malo neophodno prošetat do svoje njive i ubrati šljivu kao što smo mi to uradili i za sebe obezbijedili.

Dobra suha šljiva šta nam nudi

Posljednja istraživanja pokazuju da šljiva smanjuje „loš” kolesterol, jača kosti, smanjuje neke faktore rizika raka debelog crijeva… Ova naša stara ljubičasta prijateljica nije samo ukusna uvertira u jesen, već i pravi rudnik zdravlja.

Sočna i mirisna, ukusno slatka, šljiva se jede prirodna, kao pekmez ili u kolačima. Ipak, treba je uživati umjereno, zbog sorbitola i difenil-izatina, dviju supstanci, koje su poznate po svojim laksativnim djelovanjima… O bilo kojoj vrsti da se radi, šljiva je niskokalorično voće. Valja je jesti najviše zbog njenih nutritivnih svojstava: vitamina C (5 do 8 mg na 100 g, ovisno o kojoj se vrsti radi), magnezija, željeza i kalcija, a naročito je treba uzimati zbog velike količine kalija (240 mg na 100g). Šljiva nam daje i vlakna u značajnim količinama (2 g na 100 g). Ali, u slučaju unakrsne alergije, treba je svakako izbjegavati. To se posebno događa u kombinaciji s aspirinom, jer ona u sebi sadržava salicilnu kiselinu.

Postoji više od 2 000 vrsta šljiva raznih boja (crne, crvene, blijedo-ljubičaste, žute). Postotak antioksidansa u njima varira ovisno o vrsti i mjestu uzgoja. To voće konzumira se svježe ili suho (takozvane suhe šljive) ili čak kao sok od suhih šljiva. Suhe šljive poznate su po svom laksativnom djelovanju, sadrže također antioksidanse i gomilu vitamina i minerala.

Protiv kolesterola i za čvrste kosti

Rezultati znanstvenih istraživanja, pokazuju da je konzumacija dvanaest šljiva dnevno kroz osam tjedana smanjila kolesterol – LDL («zločesti» kolesterol) kod osoba koje su već imale hiperkolesterolemiju. S istim ciljem su se radila ispitivanja za sveukupni kolesterol, ali nije se došlo do nekih značajnijih rezultata. Tek će nove studije na životinjama i ljudima omogućiti da se bolje utvrde sastojci koji se nalaze u svježoj i suhoj šljivi, a koji bi mogli imati učinkovito djelovanje na smanjenje kolesterola u krvi.

Jedna nedavna studija provedena na životinjama, pokazala je da konzumacija suhih šljiva povećava antioksidacijski kapacitet organizma i smanjuje neke faktore rizika raka debelog crijeva. Pokazalo se da su ekstrakti šljiva pomogli da se smanji razvijanje i inhibira proliferacija raznih kanceroznih stanica in vitro.

Neke studije su pokazale da se konzumacijom suhih šljiva prevenira smanjenje gustoće kostiju (koja je između ostalog uzrokovana i zbog manjka hormona) kod životinja. Konzumacija suhih šljiva mogla bi također imati učinkovito djelovanje i na zdravlje kostiju kod žena u menopauzi. S tim u vezi, jedna je studija pokazala da je svakodnevno uzimanje 100 g suhih šljiva (što je po prilici 12 suhih šljiva) kroz tri mjeseca znatno povećalo markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.

Crijeva će vam biti zahvalna

Laksativni učinak suhih šljiva kao i soka od suhih šljiva vrlo je dobro poznat. Taj učinak pripisuje se između ostalog i jednoj supstanci koju sadržava suha šljiva, a to je dihidroksi-fenil izatin, koji stimulira peristaltiku crijeva. Osim toga, sorbitol (vrsta šećera) kao i neki sastojci fenola suhe šljive pripomažu tom laksativnom učinku. Konačno, kao i sva druga suha voća, tako i suhe šljive sadrže biljna vlakna koja se mogu pokazati vrlo učinkovitima u tretmanu konstipacije. Tako porcija od 25 g suhih šljiva (a to su otprilike 3 šljive), daje 5% od sveukupnog dnevnog unosa vlakana koji je za muškarce od 19 do 50 godina 25%, a za žene iste dobne skupine 7%.

Najvažnije hranjive tvari u šljivi su: željezo, vitamin B6, magnezij, kalij, mangan, bakar, vitamin B2, vitamin B3 i vitamin K.

Hamid Hasikić / rahic.ba