(Palanka, Brčko 1935 -
Sarajevo, 4. januar 2006)
Nijaz Abadžić rođen je u selu Palanka, općina Brčko u Sjevernoj Bosni gdje je završio osnovno obrazovanje. Potječe iz porodice Abadžić koja je po svom progresivnom odnosu prema zemlji i privređivanju općenito uživala visok ugled i u Palanci i šire u brčanskom kraju. Abadžić je u Tuzli završio Pedagošku akademiju. Na početku svoje novinarske karijere bio je saradnik i urednik u brčanskim novinama. Inače, Nijaz će ostati upamćen kao jedan od istinskih bh. pionira i prosvjetitelja na temu ekologije, harmoničnog življena sa svojim ambijentom i promotor ideja o potrebi zaštite prirodne okoline. Kao dugogodišnji novinar na RTV Sarajevo posebno će biti upamćen po svojim televizijskim emisijama „Živjeti s prirodom“, „U susret budućnosti“, „Prijatelji zdravlja“, „Njeno veličanstvo – Voda“, „Krilati farmaceuti“, „U susret budućnosti“i „Zelena panorama“ i druge. U svojih više od trideset godina profesionalnog novinarskog rada pripremio je i uredio više od 350 televizijskih emisija.Osnivač je prve naučno popularne revije o prirodi i ekologiji pod naslovom Fondeko-svijet, čiji je prvi broj izašao 1997. godine (www.fondeko.ba/).
Abadžić je, između ostalog, autor i knjiga:Tajne pčelinjeg meda (Sarajevo, 1967)., Doba ekologije (1985, 2001). Njegova knjiga Medena apoteka (1990) prevedena je na njemački jezik i objavljena u Berlinu (1994). Abadžićeva dokumentarna serija o pčelama i apiterapiji „Krilati farmaceuti“ (1976) prevedena je na sedam jezika i za nju je dobio zlatnu medalju međunarodne organizacije „Apimondia“.
1989. godine dobio je Povelju časti Ekološkog programa Ujedinjenih nacija - UNEP “Global 500“. U znak zahvalnosti Općina Stari Grad u Sarajevu podigla mu je memorijalnu ploču na At mejdanu. Svoje iskustvo u radu na televizij,i tokom bogate novinarske karijere, Abadžić je opisao je na sljedeći način:
„Službeno, rečeno mi je da se moja emisija „Živjeti s prirodom“ ukida 1. jula. Kad sam pitao zašto urednik mi je rekao da je i sam iznenađen, da je ostao bez teksta. Kolegij u kojem su i međunarodni partneri objasnio je kako je „Živjeti s prirodom“ složena emisija, zahtijeva mnogo hodanja po terenu, plaćanje dnevnica petočlanoj ekipi... Rekli su da je takvu emisiju jednostavnije praviti u studiju gdje bi se pozvalo par gostiju i raspravljalo. Primjećujem kako je gledanost moje emisije bila velika, jer je bila drugačija od konfekcijskih, studijskih emisija. Naučimo, televizija je pokazivanje, a ne kazivanje...“ (Oslobođenje, Sarajevo, 29. septembar 2001).
Jedno
svoje zapažanje o stanju ekološke svijesti u Bosni i Hercegovini Abadžić je
iznio u
intervju za reviju Start
(Sarajevo, 4. avgust 2002). „Cijela je Bosna i Hercegovina danas crna ekološka
tačka zbog neprijateljskog, agresorskog, ekološki neprihvatljivog odnosa i
ponašanja prema prostoru i prema prirodi koja je bila izuzetna. Obišao sam
posljednjih 30 godina 43 države u svijetu, studirao njihove prirodne
karakteristike i nisam vido manje zemlje s većim bogatstvom prirode i ljepota.
Na 51.000 kvadratnih kilometara površine današnja BiH ima ono što nemaju ni
države s desetostruko većim prostorom. Nevjerovatno je kakvu raskoš imamo. Ali
uvjek kada se dogode ratovi, onda uz ljude stradaju ljepota i priroda, pogotovo
kada je rat ovako brutalan. Kod nas je izvršeno nasilje nad prirodom...“ (Start, Sarajevo, 4. avgust 2002).
U uvodniku prvog broja časopisa Fondeko-svijet Abadžić je izrekao i ovu misao: „Ako se mudrost življenja potvrđuje umijećem rangiranja redoslijeda životnih vrijednosti onda, u svakom razmišljanju o čovjekovoj današnjici i sutrašnjici, briga o prirodi zaslužuje prvorazredno mjesto.“
O „Unskim smaragdima“ društvu za njegovanje kulture čuvanja i zaštite rijeke Une, osnovanom u Bihaću 17. maja 1985. godine, Nijaz Abadžić je rekao slijedeće: „Kada sam 1989. godine primio Povelju časti „Global 500“ Ujedinjenih naroda i dobio pravo da nominiram još nekoga, nisam se dvoumio da predložim „Unske smaragde“, jer mi je već tada bio poznat njihov pionirski, krucijalni doprinos ekološkom osvješćivanju i podizanju ekološke kulture. To društvo za njegovanje kulture prirode „Unski smaragdi“, sa svojim uticajem na Bihać i okolinu apsolutno je broj jedan danas u Bosni i Hercegovini. Možemo imati ekološki osviješćene, ali pasivne ljude koji sve ovo znaju, a nikome ne kažu, jer „ko će mene slušati“, ili „što da ja budem pijevac koji će rano kukurikati“. Smaragdi su hrabri, moralno čisti i pošteni i mislim da je grijeh što se njihove aktivnosti u javnosti prešućuju, ili zanemaruju. Oni bi mogli da budu model, uzor, vodilja drugim mladima, drugim područjima, jer su, ako ništa drugo, proglasili dječiji ekološki parlament i prvi ekološki grad djece u svijetu.“ (Start, Sarajevo, 4. avgust 2002).
Literatura:
Kadrić, Ševko. „Umijeće življenja Nijaza Abadžića“. Most: časopis za obrazovanje, nauku i kulturu (online). Br. 195 (106 nova serija), XXXI, (Mostar, 2006).
Žujo Valerijan. Nijaz Abadžić: čovjek za budućnost. Sarajevo: Mediapres, 2005.
„Nijaz Abadzic“. The Environment Encyclopedia and Directory. 3rd. ed. London: Europa publications Ltd., 2001. (www.fondeko.ba)
PUTOKAZ,Časopis za razvoj, obrazovanje, nauku i kulturu broj 3,Sarajevo 2012
Pripremio:Enes Kujundžić