Ali aga je jedan od najvećih dobrotvora ne samo u Brčkom nego i u Bosni i Hercegovini a kao veletrgovac bio je poznat širom svijeta. Utemeljitelj je brčanske porodice Kučukalić.

Rođen je 1807. godine u Čačku, Srbija, i sa 14 godina je, zajedno sa ostalim muslimanima, protjeran iz Srbije. Njegova majka, koja je rano ostala bez muža, išla je sa grupom muslimana knjazu Milošu Obrenoviću da ga mole da im ne oduzima imanja, našto im je Miloš odgovorio:

  -Sultan je zemlju meni poklonio, moja je, zgrade i pokretno nosite sa moje zemlje !

 Ali aga je   u Brčko došao 1821. godine. Kao najstariji preuzeo je brigu oko izdržavanja porodice. Satima je lovio ribu na Savi i prodavao je a sav višak novca je štedio. Sa svojih zarađenih 70 groša kupovao je sol koju je prodavao u Brčkom da bi, nakon nekog vremena, već imao svoju vlastitu karavanu koja je dovozila sol iz Tuzle u Brčko koju je Ali aga prodavao širom Bosne i Hercegovine. Potom dolazi trgovina šljivom na veliko, izgradnja hana 'prenoćišta' kod džamije Drvenije u Kolobari, onda Velikog hana sa sedam soba koji se nalazio na džumruku-carini Turska-Austrija. Poslije ovih investicija Ali aga 1891. godine podiže zgradu hotel ''Posavina'', koja je u to vrijeme po svojoj arhitekturi i smještajnim kapacitetima bila hotel visoke kategorije pa i danas je jedna od reprezentativnih zgrada u našem gradu.

 Ali aga je izgradio lijepe zgrade na Konačkom  brdu. Jedna od njih je Brčacima poznata kao Sreski sud. Na tom mjestu  je danas Zanatski centar a druga zgrada Algi agina Palata, koju će novopridošli Brčaci '1920.-1924. godine' nazvati Palata Palestina. Ali aga na ovome nije stao. Kupio je čitavu ulicu u kojoj su bile male zgrade od ćerpiča, koju su Brčaci nazvali Ćerpić mahala. Te ćerpičare Ali aga je srušio i napravio osam kuća na sprat u koje je smjestio siromašne Brčake. Odmah potom u blizini džamije Drvenija Ali aga je sagradio deset prizemnih zgrada, kaldrmisao ulicu i u te zgrade smjestio brčansku sirotinju. Ta ulica je Brčacima poznata kao Ali agin šor.

Izgradio je i most na Brci ispočetka poznat kao Muška ćuprija a kasnije i kao Ali agina ćuprija. E, ta ćuprija je prvo bila od drveta a kasnije će Ali aga u Pešti kupiti gvozdenu ćupriju i postaviti je na mjesto stare koju će brčanske vlasti, negdje pred ovaj rat, odnijeti na Fazaneriju gdje je trebala biti postavljena.

Ali aga je vodio veliku brigu o siromasima pa je svoj stari han pretvorio u konačište i kuhinju gdje su siromašni Brčaci, bez obzira na vjeru i naciju, dobijali dobar dnevni obrok i mogli prespavati.

Kučukalići su zanimljiv  primjer jačanja i bogaćenja jedne bošnjačke porodice koja je svoj imetak, vrijedan nekoliko stotina hiljada kruna, stekli na pošten način i isključivo kupovinom koja je do 1905. godine kada je Ali aga umro, imala 140 kuća i poslovnih prostora u vrijednosti i do 100.000 kruna, preko stotinu kmetskih selišta i preko 15 hiljada i 550 duluma zemlje i šuma, od toga 7.774 duluma u kotaru Brčko.

Unatoč tom bogastvu Ali aga Kučukalić, pa i njegovi potomci, nisu voljeli da ih titulišu sa beg nego sa aga.

Kada je Ali aga umro, 1905. godine, naslijedili su ga dvoje djece iz prvog braka i šestero iz drugog. Njegovi nasljednici su rasprodali svo bogatstvo, sem onog koje je Ali aga uvakufio 3. marta 1901. godine.

Napomena; Objavljujemo orginalni dokument sa prijevodom vakifa Ali age Kučukalića iz arhiva našeg saradnika Ataha Mahića iz Brčkog.

dzematrahic.ba