BUĐENJE SRPSKOG NACIONALIZMA 

Kako je počelo

 "Srbija je posle mnogo godina, mnogo decenija, konačno povratila svoj državni, nacionalni, i duhovni integritet. Ne smemo zaboraviti da smo jednom  bili vojska, velika, hrabra, ponosita... Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve nisu isključene".

 Ovom porukom na proslavi 600-godišnjice Kosovske bitke na Gazimestanu 28. juna 1989. godine, uz završnu "Svi će Srbi živeti u jednoj državi!", predsjednik Srbije Slobodan Milošević otvorio je svoje i karte velikosrpske politike. Udario je veoma vješto u nacionalne gusle čiji će se zvuk, dvije godine kasnije, pretvoriti u grmljavinu tenkova i topova "srpske JNA" po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Mnogima tada još nije bilo jasno da je skup na Gazimestanu u stvari bio samo završnica srpske nacionalne homogenizacije i da je euforija došla do usijanja.

 San o velikoj Srbiji star je nekoliko stotina godina i pokušavao se već nekoliko puta realizirati, ali nikada ozbiljnije kao 1986. godine kada je Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) u svom Memorandumu trasirala put srpskog prelaska preko Drine i zacrtala granice buduće velike Srbije,niti krvavije kao 1991. godine kada je, raspadom SFRJ, utiran krvavi put ka velikoj srpskoj tvorevini uz pomoć JNA i paravojnih četničkih postrojbi koje su, kao tobožnji dragovoljci, dolazili iz Srbije, da kolju, pale, siluju, pljačkaju i uništavaju sve što nije srpsko.

 Otvoreni plimni val srpskog nacionalizma, realno gledajući, počeo se širiti nekolike godine prije te proslave, a njom je samo dato zeleno svjetlo srpskim ekstremistima da otvoreno i bez ikakve bojazni stupe na scenu.

 Val srpskog nacionalizma zahvatio je i Brčko koje, u međuvremenu, potresaju organizirani i dobro vođeni štrajkovi, dirigirani daljinskim upravljačem.

 Štrajkuju radnici u "Tesli", GIK-u, "Uzoru", "Minelu"... Ovi štrajkovi ozbiljno su uzdrmali brčansku privredu. Interesantno je da i Tvornica akumulatora "Unis-Tesla", godinama dobrostojeći brčanski kolektiv, prolazi kroz dosta složenu i brojnim problemima opterećenu fazu svoga postojanja. Sve se to, naravno, najdirektnije prelama preko leđa zaposlenih radnika i njihovih obitelji.

 Štrajkovi su počeli i u najmnogoljudnijem poduzeću, Tekstilnom kombinatu "Interplet". Pod izgovorom da je za niske plaće jedini krivac Poslovodni odbor Kombinata, tri puta je smjenjivana kompletna poslovodna struktura i birana nova. Ali, kako su ponovo za predsjednika i većinu članova Poslovodnog odbora birani muslimanski kadrovi, štrajkovi su se nastavljali sve dok za predsjednika nije došao Vukadin Pantić, a za članove odbora Vladimir Lazić, Dušan Dmitrović, Saša Stanimirović, Miodrag Garić i drugi,svi srpske nacioalnosti. Tek tada su se smirile štrajkačke vođe.

 Isto to organizirano je i u "Bimeksu", gdje su smijenjeni direktor Hamdo Mehmedalić (kasnije će biti postavljen za prinudnog upravitelja) i Mustafa Nuković, a postavljen Jovo Klašnja, zatim Zemljoradničkoj zadruzi "Bosanka", gdje je smijenjen Galib Ćerimagić, "Merkuru" gdje je smijenjen

Muharem Lasetović Kruška a postavljeni Savo Nikolić i Milan Marjanović,u SDK gdje je smijenjen Nasih Abadžić, a postavljen Stevan Tešić itd. Ove primjere čistke muslimanskog kadra iznio sam bez hronološkog reda, ali svi ovi dvogodišnji štrajkovi su dogovoreni i vješto vođeni.

 Predsjedništvo Općinske konferencije SSRN održava 29. marta 1990. godine sjednicu na kojoj raspravlja o štrajkovima u brčanskim kolektivima i o smjeni poslovodstva, a posebno rukovodne garniture u "Unis-Tesli". Donesen je zaključak da je neprihvatljivo da se u trenutku zalaganja za znanje, stručnost,sposobnost uspješnog rukovođenja u brčanskim poduzećima dozvoli ovakva smjena rukovodstva koja su do tada sa velikim uspjesima i dobrim poslovnim rezultatima vodila brčansku privredu. Neprihvatljivo je i to da se nakon smjene rukovodni kadrovi osipaju i odlaze nezadovoljni postojećim odnosima u Brčkom.

 Zbog veoma složenog političkog trenutka u Jugoslaviji i u Bosni i Hercegovini, Predsjedništvo OK SSRN Brčko posebno je ukazalo na krajnje

neprihvatljivu nacionalnu strukturu rukovodnog kadra "Unis-Tesle" koja je uspostavljena nakon smjene prethodnog rukovodstva, kao i u ostalim brčanskim poduzećima gdje se na rukovodna mjesta, smjenjivanjem muslimanskog i hrvatskog rukovodnog kadra, postavljaju kadrovi srpske nacionalnosti, što može uticati, ili već utiče, na pogoršanje međunacionalnih odnosa na području cijele općine.

 Primjer iz "Unis-Tesle" ponajbolje ilustrira svu iskrivljenost kadrovske kombinatorike u kojoj se zarad ličnih i parcijalnih interesa žrtvuje mnogo više, ističe Predsjedništvo Općinske konferencije SSRN, te stoga zahtijva da se sa takvom praksom prekine i ujedno pokreće inicijativu da Skupština općine, kao organ vlasti, inicira takvu aktivnost kojom bi se u Brčko vratili svi oni kadrovi koji su zbog birokratskog kadrovskog kombiniranja bili prinuđeni otići iz Brčkog te da im se omogući normalan povratak na radna mjesta jer su u ovom trenutku itekako potrebni ovom gradu.

 Eto, Općinska Konferencija SSRN ističe da je "sječa" brčanskih kadrova bila zbog birokratskog kadrovskog kombiniranja, a ne planska i da je programirana sa viših nivoa. Znao je to i Petar Đokić, tadašnji predsjednik Općinske konferencije SSRN, pa je stoga i tvrdio da je u brčanskim radnim organizacijama riječ o borbi za fotelje, a ne zvanična, ciljana i programirana srpska politika kako bi se među radnicima i građanima izazvao revolt i nezadovoljstvo te time sondirao teren za ostvarenje velikosrpskih nacionalnih ambicija.

 Petar Đokić je još 1991. godine dostavljao SDS-u sve podatke i spiskove članstva SK-DSS, a provalom u službene prostorije SDA, koje su se nalazile odmah iznad njegove kancelarije, dokopao se i spiskova i zapisnika i ove stranke koje je proslijedio na "odgovarajuća" mjesta. Ti spiskovi će biti uzrokom mnogih ubistava nevinih brčanskih civila.

 Štrajkovima i političkim smicalicama dobrostojeća brčanska privreda iz temelja je uzdrmana. Tako u februaru 1991. godine predsjednik Izvršnog odbora Skupštine općine ističe da 70 odsto brčanskih radnika prima zagarantirane plaće, ali da se i one jedva isplaćuju. Dakle, prva faza plana je ostvarena. Da ironija bude veća, brčanskom "čišćenju" nesrpskog privrednog kadra potpomagali su i radnici muslimanske i hrvatske nacionalnosti, koji su u ovom gradu činili ogromnu većinu. Nasjeli su na velikosrpski ekspanzionizam.

 U radnim organizacijama sve su uočljivija jednonacionalna okupljanja brčanskih Srba. Na ulici, radnim mjestima, školama... primijetiš kako u restoranu društvene ishrane radne kolege živo diskutiraju, pridružiš se i svaka priča prestaje.

Smrknuta lica ti jasno daju do znanja da tvoje prisustvo nije poželjno.

Višepartijski sistem stupa na brčansku scenu

 Početkom 1990. godine na Desetom kongresu SK Bosne i Hercegovine,a nedugo poslije toga i u Skupštini BiH, dato je zeleno svjetlo za organizi ranje višepartijskih izbora u našoj Republici. Odmah poslije toga donesen je i Izborni zakon u kojem je, članom 4, zabranjeno političko organiziranje na nacionalnoj osnovi, odnosno naziv stranke sa nacionalnim predznakom.

 Prva jedna takva stranka, bez nacionalnog predznaka, iako su u njoj bili pripadnici samo jednog naroda, iskoristila je tu mogućnost i izlazi na političku scenu pod nazivom Stranka demokratske akcije (SDA). U među vremenu, Ustavni sud BiH pokreće postupak kojim osporava pravnu valjanost takve odluke, odnosno odluke o zabrani organiziranja partija na nacionalnoj osnovi, nakon čega slijedi osnivanje HDZ-a i SDS-a. Ovo je bila izvrsna prilika da se i vjerski službenici sve tri konfesije aktivno uključe u predstojeću izbornu kampanju koju, naravno, i ne propuštaju i postaju aktivni agitatori svojih nacionalnih partija, iako je to bilo u protivnosti sa Izbornim zakonom. I Srpska pravoslavna crkva u Brčkom odigrala je posebnu političku ulogu koja je, u ime spašavanja srpstva i pravoslavlja, imala jednu od glavnih uloga u nacionalnom homogeniziranju Srba. Ali, o tome ću kasnije.

 Vratio bih se na početak 1990. godine, jer od tog vremena i raspolažem izvjesnim podacima. Naime, oko 10. januara Općinska konferencija SSRN Brčko održala je sjednicu na kojoj je najoštrije osudila programe novoformiranih nacionalnih, a nazvala ih je nacionalističkim, stranaka.

 Na toj sjednici raspravljano je i o aktuelnoj političkoj i privrednoj situaciji

u Općini. Predsjedništvo je najoštrije reagiralo i na predstavljanje programa Draškovićevog Srpskog pokreta obnove - SPO, zatim Tuđmanovog HDZ-a,kao i neke druge i slične programe koji pozivaju na bratoubilački rat. Radni ljudi i građani ove općine, čiji je sastav stanovništva heterogen, rečeno je, na mnogim skupovima i pojednačno izrašavaju svoj oštar protest, a protiv sve češćeg i sve agresivnijeg nacionalističkog i šovinističkog javnog istupanja, ne samo pojedinaca nego sada i političkih stranaka. Poziv na nož, istaklo je Predsjedništvo, vrijeđa dostojanstvo svakog građanina ove općine.

 Po mom mišljenju, ovo je jedno od prvih reagiranja na uzavrela politička  zbivanja u brčanskoj općini, u kojoj je višepartijski sistem već stupio na scenu.

 Na brčanskom političkom terenu nije se moralo dugo čekati na prvi potez u predstojećoj utakmici. Već 23. marta 1990. godine u amfiteatru

Ekonomskog fakulteta održana je osnivačka skupština prve višestranačke

partije u Brčkom. Bio je to UJDI - Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu. Gosti ovog skupa bili su dr. Žarko Puhovski, predsjednik Udruženja, zatim dr. Nebojša Popov i dr. Gajo Sekulić, predsjednici udruženja iz Beograda i Sarajeva. Ovom skupu prisustvovali su brojni Brčaci koji su potpisali i pristupnicu UJDI-ju, ali i veći broj radoznalih sugrađana.

 U Izvršni odbor Podružnice, koja je 13. aprila imala 50 članova, izabrani su: dr. Jovan Filipović, Mehmed Dedić, Kašmir Ribić, Sejfudin Zahirović, Željko Šemper, Enes Pašalić, Dušan Marković i Muhamed Mujkić. Za predsjednika je izabran Kašmir Ribić, a za sekretara Sejfudin Zahirović.

Apeli razuma

 Početkom maja organizacija Saveza komunista u Srednjoškolskom centru

"Boriša Kovačević" organizira javni sastanak učenika i nastavnika ove škole sa kojeg upućuju otvoreni "Apel razuma" u borbi protiv narastajućeg

nacionalizma. Prvo je govorila učenica Asima Avdičević koja je, između ostalog, rekla:

-Ne dozvoljavamo da politički nemiri u zemlji i našoj općini unesu razdor među nas. Mi nismo opterećeni nacionalizmom. U našu školu idu učenici svih nacija i mi se među sobom ne razlikujemo. Izlazimo zajedno, družimo se, pomažemo jedni drugima. Do posljednjih nekoliko godina nismo ni znali šta je to nacionalizam, niti smo mogli pretpostaviti da to postoji kod nas. Mi ga ne prihvatamo i ne razumijemo. Nije nam jasno kako je mogao da se uvuče u neke naše vršnjake. Borićemo se protiv njega i nećemo dozvoliti da nas nacionalizam razdvaja...

 Prisutnima se obratio i Mustafa Sinanagić, predsjednik Općinskog komiteta SK, koji je u svom govoru naglasio:

- Uvjeren sam da ovakvih odlučnih i masovnih reagovanja u Bosni i Hercegovini treba mnogo više, jer mnogi od njih koji bi komadanjem Jugoslavije htjeli da osnivaju svoje tzv. nacionalne države planiraju ostvariti na račun ove republike. Apsurdno je i tragično da se danas, kada imamo sve uslove da postanemo dio slobodne, demokratske i civilizirane Evrope,oglašavaju bezumnici, koji zamaskirani zaštitnim znakom, bajagi demokratije,hoće uzajamno da nas posvađaju! A od svih ciljeva koji se na taj način mogu ostvariti potpuno je izvjestan samo jedan - MRŽNJA. Šta ona sa sobom donosi naučili smo iz istorije, rekao je Sinanagić.

 Nedugo poslije toga u Brčkom se održava javna tribina "Jugoslavija i Bosna i Hercegovina". Održana je 24. maja 1990. godine u organizaciji Općinske konferencije SK, a u čijem radu su učestvovali i Nijaz Duraković, predsjednik, Dragan Kragulj, sekretar i Kerim Dizdar, član Predsjednštva Centralnog komiteta SK Bosne i Hercegovine. Ovoj tribini prisustvovalo je oko tri hiljade Brčaka koji su pokazali visoku svijest, ali i zabrinutost za sudbinu zemlje zbog sve češćih i sve žešćih podjela na jugoslovenskom tlu.

Predsjednik Duraković je tom prilikom istakao:

-Neki bi htjeli da odnose u Bosni i Hercegovini izvedu iz teorije o autohtonosti ovog ili onog naroda. U Bosni i Hercegovini nema mjesta podjeli na tzv. domoroce i došljake. Za njene građane, za njene narode i narodnosti,Bosna i Hercegovina jeste historijska domovina, ravnopravna i suverena republika, državna i demokratska zajednica i zato nikada našu naklonost neće imati oni koji, iz nekakvih historijskih prava i kvaziteorija o historijskim pravima i tzv. maticama, zagovaraju istjerivanje pripadnika ovog ili onog naroda iz Bosne i Hercegovine, poručio je Duraković.

 Početkom juna 1990. godine na Trgu maršala Tita Općinska konferencija SSRN Brčko organizirala je veliki protestni miting, a u povodu sve češćih teritorijalnih svojatanja Bosne i Hercegovine od velikosrpskih i velikohrvatskih nosilaca takve politike koja znači i ugrožavanje državnog integriteta Bosne i Hercegovine i posebno negiranje nacionalnog identiteta i samobitnosti Muslimana. Na protestnom zboru glasno i jasno je rečeno NE takvoj politici.

Ovom zboru je prisustvovalo nekoliko hiljada Brčaka, kojima se prvo obratio Petar Đokić, predsjednik Konferencije:

-Bosna i Hercegovina ne može prihvatiti teze nacionalnih programa nastale u Srbiji i Hrvatskoj, da je vještačka tvorevina, te da bi se trebala podijeliti nakon čega bi njeni dijelovi pripali samostalnim nacionalnim dijelovima Srbije i Hrvatske. Takvi programi negiraju nacionalnu samobitnost Muslimanima i izazivaju zbog toga strah kod svih naroda Bosne i Hercegovine, a uvećan kod Muslimana, što može voditi stvaranju trećeg nacionalnog programa, zapravo, nacionalnog programa Muslimana. Poslije toga uvećao bi se rizik novog konflikta u međunacionalnim odnosima,istakao je Đokić.

 Prisutnima se obratio i dr. Šefik Mulabegović, profesor Ekonomskog fakulteta u Brčkom:

-Već je postalo otužno slušati zabrinutost za Bosnu i Hercegovinu, koja dolazi izvan nje. Previše se brinu i pitaju šta će biti sa Bosnom? Hoće li se dijeliti i kako? Kome će više pripasti? Kojem će se carstvu privoljeti? Zato se širom naše republike, pa i danas u Brčkom, sastajemo da kažemo - ne brinite za nas! Neka nas samih da svoje brige brinemo, da kažemo ko smo i šta hoćemo. Mi u Bosni i Hercegovini možemo to reći, jer našu riješenost da sami o svojoj sudbini i svojoj republici odlučujemo imamo na šta da se oslonimo. ZAVNOBiH i AVNOJ su osnov naše odlučnosti da svakome kažemo da je Bosna i Hercegovina, prije svega, naša vlastita briga, istakao je profesor Mulabegović.

 U prisustvu oko dvije stotine posjetilaca u brčanskom Domu kulture održana je osnivačka skupština Saveza socijalističke omladine Demokratskog saveza kojoj je prisustvovao i Rasim Kadić, predsjednik Republičkog inicijativnog odbora Demokratske stranke. Za predsjednika Demokratske stranke u Brčkom izabran je Admir Muminović, dotadašnji predsjednik Saveza socijalističke omladine - SSO Brčko, a za delegata Milenko Zečević, sudija iz Brčkog.

 Prvog juna 1990. godine održava se Osnivačka skupština brčanskih Zelenih na kojoj je usvojen statut i simbol Ekološkog pokreta. Za predsjednika je izabran Nedeljko Mitrović, inžinjer zaštite na radu u Medicinskom centru "Petar Marijan Braco".

 Po mom mišljenju, u junu 1990. godine održana je jedna od najznačajnijih sjednica Skupštine općine Brčko. Naime, nakon rasprava u mjesnim zajednicama i radnim kolektivima, delegati sva tri vijeća Skupštine općine Brčko na  zajedničkoj sjednici registrirali su sve prijedloge građana Brčkog. Riječ je o razmatranju Nacrta amandmana kojima se regulira državnost Bosne i Hercegovine i utvrđuju nosioci suvereniteta, te političko organiziranje na nacionalnoj osnovi, kao i način organiziranja Skupštine Bosne i Hercegovine.

 Poslije duže rasprave u kojoj je bilo različitih mišljenja, što se moglo i očekivati, delegati sva tri vijeća Skupštine općine Brčko izjasnili su se da se Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina definira kao demokratska država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine Muslimana, Hrvata i Srba i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive. Zauzet je stav da se građani Bosne i Hercegovine referendumom izjasne o političkom organiziranju na nacionalnoj osnovi.

 I na kraju, u drugoj polovini juna, održana je i Osnivačka skupština Socijalističkog demokratskog saveza, čime je praktično završeno konstituiranje Socijalističkog saveza radnog naroda - SSRN u novu, modernu,demokratsku i samostalnu političku organizaciju. Na ovoj skupštini nacrte programskih dokumenata pročitao je dotadašnji predsjednik Opšinske konferencije SSRN Petar Đokić. U radu osnivačke skupštine Socijalističkog demokratskog saveza - SDS Brčko učestvovao je i predsjednik Republičke konferencije Socijalističkog saveza BiH Mirko Pejanović.

 Da je juni 1990. godine bio veoma vruć na političkoj sceni, govori i primjer iz brčanskog zdravstva. Grad se pita da li je na pomolu depolitizacija brčanskog zdravstva? Zaposleni, pak, u brčanskom zdravstvu poručuju:

Zdravstveni radnici se ne bi trebali eksponirati u agitaciji programa bilo koje političke stranke, jer bi to moglo dovesti do polarizacije pacijenata. Unutar same Bolnice zabranjeno je stranačko organiziranje i djelovanje. Ipak, unatoč ovoj zabrani, primijetno je da se brčanski ljekari itekako politički angažiraju.

Javno se govori da se ljekari muslimanske i srpske nacionalnosti deklariraju i da su glavni nosioci u propagiranju svojih, budućih, nacionalnih partija među kojima se naročito ističu doktori Milenko Vojinović Beli i Ibrahim Ramić. Doktor Vojinović će kasnije postati predsjednik brčanskog SDS-a Srpske demokratske stranke, a doktor Ramić SDA  Stranke demokratske akcije u Brčkom.

 U tom kontekstu, a na osnovu nekih iskustava iz drugih sredina, Stručni kolegij ljekara u proširenom sastavu održao je 13. juna 1990. godine sjednicu na kojoj je donesena odluka da je potrebno što prije izvršiti potpunu depolitizaciju u brčanskom zdravstvu. Teleks inicijativnog sadržaja o depolitizaciji zdravstva, a inicijativa je potekla baš sa ovog stručnog kolegija, odmah sutradan, 14. juna 1990., upućen je Republičkom komitetu za zdravstvo u Sarajevu, kako bi se ovaj prijedlog primijenio na cjelokupno zdravstvo u Bosni i Hercegovini i zakonski regulirao. Ali ima i drugih inicijativa. One potiču iz Srpske pravoslavne crkve.

 Na inicijativu brčanskog popa Slavke Maksimovića i Boška Maričića u prostorijama Srpske pravoslavne crkve u Brčkom okupilo se u junu 1990.godine 40-tak ljudi kojom prilikom su pop Slavko i Boško Maričić iznijeli svoje viđenje i obrazloženje o nužnosti formiranja Srpske demokratske stranke - SDS u brčanskoj općini, navodeći pri tome da su Muslimani i Hrvati već oformili svoje nacionalne stranke. Na ovom skupu izabran je Inicijativni odbor u koji ulaze kao predsjednik Risto Zelenović, brčanski advokat u penziji (poslije Drugog svjetskog rata bio je uhapšen zajedno sa Zdravkom Tanasićem, također advokatom, zbog pročetničkih ideja), Boško Maričić,Milenko Kasavica, Miljan Erić i Đorđe Ristanić. Do osnivanja ove stranke doći će dva mjeseca kasnije, 26. avgusta 1990. godine.

 Stranka demokratske akcije - SDA u Brčkom je osnovana 8. jula 1990. godine, sedamnaesta po redu u Bosni i Hercegovini. Osnivačkoj skupštini u Brčkom prisustvovao je i Alija Izetbegović, predsjednik ove stranke na nivou Bosne i Hercegovine, te brojni gosti iz Tuzle, Zagreba, Bijeljine, Zvornika,Tešnja, Srebrenika, Gradačca i drugih mjesta. Sala Doma kulture je bila pretijesna da primi sve goste i zainteresirane pa je oko 700 posjetilaca pušteno u Dom kulture dok su ostali pratili rad Skupštine na platou ispred Doma.

 Na Osnivačkoj skupštini usvojeni su Programska deklaracija, Statut i druga dokumenta. U uvodnom izlaganju, koje je podnio Mustafa Ramić, član Inicijativnog odbora za osnivanje Stranke, istaknuto je da su ciljevi i zadaci SDA jedinstvena i nedjeljiva BiH koja podjednako pripada svim njenim narodima,ekonomski prosperitet, pa, prema tome, i zalaganje za program savezne vlade, neposredni i trajni izbori, veće slobode i prava svih građana,saradnja sa demokratskim snagama u Republici i zemlji. Poseban značaj, i u Programskim osnovama i na skupu, dat je očuvanju porodice kao ognjišta moralno-etničkih vrijednosti, eliminiranju socijalnih zala, razvoju ekološke kulture, promjene i sistemu obrazovanja itd.

 Na kraju skupa izabran je Gradski izvršni odbor SDA, a za predsjednika je izabran doktor Ibrahim Ramić.

 Na Kozari je 29. juna 1990. godine savezni premijer Ante Marković promovirao svoju stranku - Savez reformskih snaga, ili skraćeno SRS, kojom prilikom je pozvao sve građane Jugoslavije da formiraju inicijativne odobre. Jedan takav odbor istoga dana je osnovan i u Brčkom. Njegovi članovi, a ukupno ih je bilo desetak, tog su dana otvorili i prvo gradsko upisno mjesto ispred Amatarskog pozorišta, a potom i u nekoliko brčanskih poduzeća i mjesnih zajednica. Kasnije će u gradu biti otvoreno ukupno 44 upisna mjesta. Predsjednik Inicijativnog odbora Đuro Tankosić, direktor brčanske "Luke", istakao je da je za par dana u Savez reformskih snaga u Brčkom učlanjeno 1.802 građanina.

 Katolički praznik Snježne gospe, koji je padao na 5. avgust, iskorišten je za prvi zbor pristalica i simpatizera Hrvatske demokratske zajednice - HDZ u brčanskoj općini. Na zavidno dobro organiziranom skupu kraj seoske crkve u Poljacima okupilo se oko dvije hiljade pristalica iz Brčkog i okolnih sela,drugih gradova i inozemstva. Moglo se to vidjeti i po brojnim automobilima sa registarskim oznakama iz Austrije, Njemačke, zapadne Hercegovine,Zagreba, Osijeka...

 Bio je to zbor sa svim dekorom koji prati naš prvi poslijeratni "povratak demokratiji", a kako je riječ o zborovanju pripadnika jedne nacije, drugi su bili ili uzvanici ili radoznalci, to nije falilo nacionalnih obilježja na zastavama,plakatima ili posterima.

 Dakle, ni sa ovim ništa novo. Stranke se u nas, pa i u brčanskoj općini osnivaju i osnivat će se po rutiniranom scenariju: svaka nacionalnost ima svoju ikonografiju. To je jedan od dometa uspostavljanja demokratije ili "demokratije" - već kako ko stvar posmatra. Skupovi se održavaju bez nekog reda ili odobrenja. Tako su pripadnici Stanice javne sigurnosti u Brčkom morali da onemoguće javni skup u Bosanskoj Bijeloj, koji je bio zakazan za 19. juli, jer nije bio prethodno najavljen. Radilo se o skupu koji je trebao da bude osnivačka skupština ogranka HDZ-a. Nakon upozorenja policije da se skup ne može održati zato što nije podnesen zahtjev za njegovo odobrenje,pedesetak učesnika se bez ikakvog incidenta razišlo.

 Naredne nedjelje, 15. avgusta 1990. godine, koalicijom Saveza socijalističke omladine, odnosno Demokratskog saveza i UJDI-ja u Brčkom se osniva Demokratski forum. Ove dvije stranke održale su zajednički sastanak na kojem je donesena odluka o formiranju Demokratskog foruma udruženja i političke stranke kojem je pristupilo više nezavisnih građana. To je koalicija koja će zajedničkim snagama djelovati među građanima i nastupiti na narednim izborima.

 Admir Muminović, predsjednik Izvršnog odbora Demokratskog saveza, istakao je da je u Brčkom nastupilo bezvlašće u kojem se pojedinci poigravaju najvišim organima vlasti, Skupštinom, i sada se jasno artikuliraju dvije oprečne struje, jedna koja ima vlast, ali je sporo demokratizira i druga koja poziva pod okrilje svoje nacije. To je razlog što su se u DS odlučili za ovaj,treći put.

 Kašmir Ribić, predsjednik Izvršnog odbora UJDI-ja, istakao je da ova stranka ulazi u koaliciju zbog toga što su nastale političke prilike koje su drugačije i nepovoljnije nego u vrijeme formiranja udruženja. Postoji opasnost,istakao je, da bi blok režimske partije mogao biti zamijenjen blokom nacionalnih partija pa s time jednoumlje zamijenjeno višeumljem.

 Na kraju ovog osnivačkog skupa usvojen je i Proglas Demokratskog foruma u kojem se, pored ostalog, kaže da platforma na kojoj će djelovati vodi izgradnji modernog demokratskog društva koje se zasniva na političkom subjektivitetu građanina za očuvanje nacionalne ravnopravnosti, parlamentarnoj demokratiji, pravnoj dr`avi, neposrednim izborima, nezavisnoj javnosti, ljudskim pravima i slobodama tržišnoj privredi, socijalnoj državi i uključivanju u svjetske integracione procese itd.

 U Koordinacioni odbor Demokratskog foruma izabrano je devet članova na čijem je čelu Sejfudin Zahirović, a sekretar je Milenko Zečević.

 Koncem avgusta 1990. godine, putem općinskog lista "Graditelj", Predsjedništvo brčanske Socijaldemokratske partije uputilo je građanima Brčkog "Apel za razum" sljedećeg sadržaja:

Poštovani građani!

Podstaknuti incidentima koji su se dogodili na Osnivačkoj skupštini Srpske demokratske stranke - SDS za Bijeljinu, Brčko, Ugljevik i Lopare,održanoj u Bijeljini, obraćamo vam se ovim apelom, da bez obzira na vaša politička uvjerenja i stranačka opredjeljenja da u svakoj prilici i na svakom mjestu dajete svoj doprinos prevladavanju euforije nacionalnih homogenizacija i podsticanju razuma za dostojanstveno življenje u miru, zajedništvu i saradnji.Istovremeno, obraćamo se svima stranačkim čelnicima i aktivistima da u javnim nastupima i sveukupnoj promociji svojih programa ne upotrebljavaju metode nacionalne isključivosti, čime se doprinosi pogoršavanju i zaoštravanju ionako naručenih međunacionalnih odnosa.

 Logika zdravog razuma govori da zavađanje ljudi na ovim našim prostorima,gdje se oduvijek živjelo u slozi i uzajamnom uvažavanju, nikako ne vode rješavanju bilo kojih problema, nego, naprotiv, ponavljanju tragičnih događanja iz prošlosti. Mir i ravnopravnost svih građana temeljna su tekovina našeg dosadašnjeg razvoja i uslov uspješnog sprovođenja društvene reforme, ističe se u Apelu.

 Nažalost, ovaj apel među nacionalnim strankama protumačen je kao još jedan očajnički pokušaj reformiranih komunista da se održe na vlasti. To je izneseno i na Osnivačkoj skupštini brčanskog SDS-a koja je održana samo četiri dana poslije objavljivanja ovoga apela, odnosno 26. avgusta 1990.godine.

 Osnivačka skupština Srpske demokratske stranke - SDS održana je na platou Doma kulture pred oko tri hiljade građana kojoj su prisustvovali i Radovan Karadžić, predsjednik SDS-a Bosne i Hercegovine, Miloš Vojinović, predstavnik SDS-a iz Hrvatske, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Jevrejske općine u Sarajevu, Islamske vjerske zajednice, Stranke demokratske akcije SDA i drugi.

 Na Osnivačkoj skupštini istaknuto je da su, osim očuvanja srpskog identiteta,osnovni ciljevi Stranke očuvanje zajedništva svih naroda i narodnosti u Bosni i Hercegovini, širenje prostora demokratiji i zadržavanje federalnog uređenja Jugoslavije.

 Na jarbolima ispred Doma kulture, osim zastave SDS stranke, vijorile su se jugoslovenska i republička zastava, a u masi među posterima Slobodana Miloševića i Jovana Raškovića mogla se vidjeti i pokoja fotografija Josipa Broza Tita.

 Nakon intoniranja jugoslovenske himne i minute šutnje postradalima u rudniku "Dobrnja", o programskim opredjeljenjima SDS-a Brčkog govorio je dr. Milenko Vojinović Beli, naglasivši da će to biti stranka ljudi dobre volje koja će se boriti da se "na ovim prostorima ne prolije niti jedna kap dječijih suza, a kamoli kap ljudske krvi".

 Potom se prisutnima tolerantnim govorom obratio Radovan Karadžić ističući da je jedan od najznačajnijih ciljeva Stranke očuvanje zajedništva.

Na ovoj skupštini izabran je i Glavni odbor brčanskog SDS-a u koji ulazi Milenko Vojinović Beli kao predsjednik, Boško Maričić kao potpredsjednik Stranke, i Milenko Kasavica, Milan Erić i Đorđe Ristanić kao članovi Odbora.

 Održavanje ove skupštine SDS-a, te okupljanje i oglašavanje Srba u Brčkom, brčanski SDS je ocijenio kao veliki uspjeh, jer su time udareni temelji svesrpskom pokretu u brčanskoj općini i stvorena snaga kojom će se restaurirati novo duhovno biće i nacionalna svijest, kulturni preporod, te vjerske i državotvorne obnove kod srpskog naroda. Dakle, već je tada najavljeno da će Srbi u Bosni i Hercegovini imati svoju ustavotvornu državu.

 U drugoj polovini septembra 1990. godine u Brčkom su održane dvije osnivačke skupštine. Prvo je održana Osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice na kojoj je naglašeno da ova stranka na predstojećim izborima izlazi sa opredjeljenjem za suverenu Bosnu i Hercegovinu u okviru konfederativne Jugoslavije i za miran i dostojanstven život sa svim njenim građanima. Skupštini su, sem predstavnika stranaka iz mjesnih zajednica sa područja Brčkog, prisustvovali i Nikola Križanac, potpredsjednik, i Drago Perić, član Predsjedništva HDZ za BiH, te predstavnici ove stranke iz susjednih općina i gradova.

 O programu djelovanja HDZ-a govorio je u uvodnom referatu predsjednik Inicijativnog odbora HDZ u Brčkom Mijo Anić, iznoseći pritom i političku i ekonomsku platformu njene buduće aktivnosti na ovim prostorima.

 U uvodnom govoru, ali i istupima drugih učesnika ovoga skupa, istaknuto je i to da se u predstojećem periodu nakon izbora, očekuje značajnija zastupljenost Hrvata nego do sada u različitim sferama života, pri čemu su iznošeni i neki konkretni pokazatelji.

 Na ovoj osnivačkoj skupštini za predsjednika Općinskog odbora HDZ-a u Brčkom izabran je Mijo Anić.

 Drugu osnivačku skupštinu održali su 26. septembra 1990. godine i članovi Saveza reformskih snaga u Brčkom. Ovoj skupštini, koju je organizirao Inicijativni odbor SRS općine Brčko 55 dana od formiranja, održanoj u velikoj sali brčanskog Doma kulture, prisustvovalo je oko četiri stotine pristalica i simpatizera "Antine stranke", predstavnika iz drugih stranaka, a u ime Predsjedništva SRS Bosne i Hercegovine prisutne su pozdravili Todor Dutina i Matej Tadej iz Sarajeva.

 Osnivačku skupštinu otvorio je Mladen Košutić, a Programsku deklaraciju je pročitao Đuro Tankosić, predsjednik Inicijativnog odbora SRS Brčko.

Kako je naglasio Tankosić, deklaracija je u središte svoje aktivnosti stavila slobodnog pojedinca-građanina, njegov ekonomski interes, duhovni, kulturni preobražaj, njegov socijalni mir i blagostanje, a Stranka želi da ostvaruje svoje političke ciljeve unutar cijele Jugoslavije, unutar Bosne i Hercegovine,ekonomski cjelovite i suverene države svih građana koji u njoj žive...

 Nakon što je Osnivačka skupština usvojila i druga dokumenta, aklamacijom je podržana jedinstvena lista kandidata za Općinski odbor SRS. U Općinski odbor izabrana su 22 člana, a osam će biti kooptirano naknadno. U Predsjednštvo Stranke izabrani su Zijad Trumić, Zdravko Kelava, Dragica Milošević, Mladen Košutić, Muharem Skelić, Asim Čatović i Đuro Tankosić.

Najava vrućeg oktobra

 Nedjelju dana kasnije, 30. septembra 1990. godine, u Dizdaruši je započeo radni dio skupštine Mjesnog odbora Stranke demokratske akcije - SDA, u čijem radu su učestvovali i gosti iz više mjesnih odbora sa područja brčanske općine i Gradskog odbora SDA iz Bosanskog Šamca. O programu stranke prisutne je informirao predsjednik Gradskog odbora SDA Brčko dr. Ibrahim Ramić. Potom se učesnicima obratio i Munib Jusufović, ističući da Muslimani nisu Hrvati, ni Srbi, kako se to često spočitava, nego specifičan narod sa vlastitom tradicijom i kulturom. O programu Stranke govorio je i Mustafa Ramić, pri čemu je naglašeno da SDA ima vrlo dobre odnose sa HDZ-om i SDS-om.

 Početak oktobra 1990. godine vremenski prognozeri nam najavljuju da će preovladavati toplo i lijepo vrijeme. A novoformirane nacionalne stranke, također, nam obećavaju vrući oktobar i burnu predizbornu kampanju.

Njihove prognoze se i obistinjuju.

 Predizborni skupovi nacionalnih stranaka sa područja brčanske općine nastavljaju se nesmanjenim tempom. Hrvatska demokratska zajednica HDZ svoje predizborne skupove održala je u Gornjem Zoviku i Boću. U Gornjem Zoviku, pred oko dvije hiljade mještana ovog i susjednih sela, te brojnih gostiju iz sjeveroistočne Bosne i Slavonije, HDZ je 6. oktobra 1990. godine održao predizborni skup, a 13. oktobra pred oko tri stotine mještana i u Boću.

 U Gornjem Zoviku prisutnima se, izme|u ostalih, obratio predsjednik Inicijativnog odbora HDZ-a za Gornji Zovnik Drago Pranjić i politički tajnik Općinskog odbora HDZ Brčko Stjepan Filipović. Za vrijeme govora iz jednog dijela, istina zanemarljivog, prisutnih progovorila je militantnost kroz povike: "Hoćemo oružje!". No, dr. Ante Kovačević je odmah reagirao, smirujuć i ih riječima: "Nećemo oružje, ne treba nam!"

 U okviru predizbornih aktivnosti na području brčanske općine na pluralističkoj sceni pojavila se još jedna koalicija. Predstavnici Saveza reformskih snaga, Saveza socijalističke omladine - Demokratskog saveza i UJDI-ja, dogovorili su se 11. oktobra 1990. godine o koaliciji ovih političkih organizacija.

 Promociju izbornih programa 12. oktobra održali su i brčanski SDP i Demokratski socijalistički savez u naselju "EŠ" i u Vučilovcu. Ovim skupovima prisustvovali su brojni Brčaci i građani Vučilovca. Pred oko hiljadu građana naselja "EŠ" govorio je dr. Mustafa Sinanagić. O političkom,ekonomskom i uopće programu ovih stranaka govorili su Petar Đokić, predsjednik Glavnog odbora Demokratskog socijalističkog saveza, zatim Siniša Kisić, Mirsad Đapo, Dževad Kurtalić, dr. Hazim Muftić, Dragan Ninković i dr. Dražen Burgermajstor.

 A onda je došao jedan od najvećih predizbornih skupova u Brčkom. Trinaestog oktobra 1990. godine svoj predizborni skup održala je Stranka demokratske akcije - SDA. U centru grada, na Trgu Maršala Tita, pred oko 10 hiljada građana Posavine, Semberije, Majevice i gostiju iz drugih krajeva BiH održan je skup SDA za sjeveroistočnu Bosnu, tačnije rečeno za općine Brčko, Bosanski Šamac, Orašje, Bijeljinu, Ugljevik i Lopare. U radu ovog predizbornog skupa učestvovalo je i najuže rukovodstvo ove stranke na čelu sa Alijom Izetbegovićem i Fikretom Abdićem. Nakon što su podignute zastave sve tri nacionalne stranke BiH i simbolično pušteni golubovi mira, skup je otvorio i pozdravio dr. Ibrahim Ramić, predsjednik Gradskog odbora SDA Brčko. Praćen ovacijama prisutnih, za govornicu u centru grada zatim je izašao Alija Izetbegović. Početak svog govora Izetbegović je posvetio iznošenju već poznatih stavova o položaju muslimanskog naroda, a u većem dijelu objašnjenju same prirode SDA. Izetbegović je i ovom prilikom negirao optužbe da je ovo klerikalna i militantna stranka.

Izetbegović je potom govorio o sudbini Bosne i Hercegovine.

 

-Ne može se Bosna i Hercegovina zaobići u našima razgovorima,jer opstanak Bosne i Hercegovine,zaštita njenog integriteta,očuvanje Bosne i Hercegovine je vrhunski cilj ove stranke. Zapamtite,samo naša stranka može je sačuvati, samo SDA može sačuvati Bosnu i Hercegovinu. Pri tome,da budem jasan, ne mi sami nego mi kao dominantna snaga koja će očuvati Bosnu i Hercegovinu. U tom nastojanju plemenitom i nadasve politički zrelom nastojanju da se sačuva Bosna i Hercegovina i mir u njoj, nadam se, da će nam se pridružiti naše komšije Srbi i Hrvati, istakao je Izetbegović.

 Doktor Ibrahim Ramić, predsjednik Gradskog odbora SDA u Brčkom, dio izlaganja posvetio je komunalnim problemima u gradu, na čelu sa neriješenim problemom pijaće vode i ustvrdio da ni jednoj stranci koja pobijedi na novembarskim izborima neće biti lako.

Kazališna "Opomena"

 Brčaci su nekada oktobarske dane dočekivali sa radošću. Naročito oni ljubitelji kazališta. Naime, 16 godina su se u Brčkom u oktobru održali Susreti profesionalnih kazališta Bosne i Hercegovine. Sedamnaesti po redu održavat će se u burnim političkim vrtlozima.

 Susreti iz 1990. ostat će mi u trajnom sjećanju. Ubijeđen sam da "Opomena" kazališnih radnika Bosne i Hercegovine, koju je napisao i pročitao Radovan Marušić, direktor Narodnog kazališta iz Zenice, ni jednog posjetioca u prepunoj sali brčanskog Doma kulture nije ostavila ravnodušnim.

-Kultura naše drage Bosne i Hercegovine je nedjeljiva. Ispretpletana je kao ljudska krv i meso. Uništiš li bilo koji segment duhovnosti Bosne i Hercegovine, muslimanski, hrvatski ili srpski, jevrejski i ini - joj i kuku, šta će biti od bosanskohercegovačke sveukupnosti, te svetinje ove republike? Ne može opstati muslimanska duhovnost bez srpske i hrvatske, srpska bez muslimanske i hrvatske, hrvatska bez muslimanske i srpske. Koja god stranka ili partija bude imala najviše glasačkih listića, duhovno zajedništvo ne smije se cijepati. Meša Selimović nije samo muslimanski pisac, a Branko Ćopić srpski. Kao da dolazi vrijeme da Srbin ne smije čitati Mešu, Hrvat Ćopića ili Musliman Vitomira Lukića! Pozorišni radnici naše republike duboko vjeruju da će razum nadjačati bezumlje nacionalne zaslijepljenosti,istakao je Marušić.

 Prije početka prve kazališne večeri u Maloj sali Doma kulture Gradimir Gojer, direktor Zajednice profesionalnih kazališta Bosne i Hercegovine, prigodnim riječima otvorio je izložbu fotografija "20 ljeta kazališnih igara Bosne i Hercegovine". Sutradan uveče u foajeu Doma kulture otvorena je izložba crteža i karikatura Huseina Hanušića Huleta, Brčaka, koga svakako treba čuvati, kako je njemu i gledalištu poručio, čestitajući mu, osobno Hasan Fazlić, karikaturista svjetskog glasa.

 Još dva oktobarska dana su mene, a i ostale Brčake, za trenutak otrgla od svakodnevne i već pomalo naporne političke zbilje.

 Šestog oktobra Lovačko društvo "Fazan" svečano je otvorilo svoj novoizgrađeni dom, veoma lijepu gra|evinu i na prelijepom mjestu na desnoj obali Brke. Novoizgrađeni dom je otvorio Stanislav Bašić, predsjednik ovog udruženja, koji je naglasio da će se u ovom ugodnom kutku lovci i Brčaci ugodno osjećati i uživati u kafi i lovačkim specijalitetima.

Drugi događaj je, isto tako, vrijedan zabilježiti. Redakcija općinskog lista"Graditelj" pokrenula je akciju solidarnosti na prikupljanju novčane pomoći kako bi se trinaestomjesečnom Seadu Deliću pomoglo da mu se operacijom u Bostonu - USA povrati vid.

 Početak novembra bio je u znaku Hrvatske demokratske zajednice i Stranke demokratske akcije. Trećeg novembra na glavnom brčanskom trgu,koji nosi ime Josipa Broza Tita, održan je regionalni skup na kojem je govorio Mijo Anić, predsjednik HDZ-a Brčkog, a skupu su prisustvovali Stjepan Kljujić, predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine, i Franjo Boras.

 Ovaj prvi predizborni skup brčanskog HDZ-a brojnim telegramima pozdravili su i zaželjeli mu uspješan rad pripadnici ove stranke iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a svakom govorniku, po starom posavskom običaju,darovan je peškir sa narodnim vezom.

 Istog dana u Brčkom se održava Skupština SDA Bosne i Hercegovine. U svojoj pozdravnoj riječi pred zastupnicima svih gradskih i općinskih odbora,govorio je Alija Izetbegović:

- Bosna je država ravnopravnih naroda Muslimana, Hrvata i Srba. U njoj niko nije ni prvi ni posljednji. To su tri stuba na kojima ona počiva, poručio je.

Na ovoj skupštni Stranka je dužnost potpredsjednika povjerila Muhamedu Čengiću, dotadašnjem sekretaru, a na njegovo mjesto je izabran Irfan Ajanović, predsjednik Gradskog odbora SDA iz Žepča.

 Pet dana kasnije, 8. novembra 1990. godine, brčanski SDS svoj predizobrni skup održava u Ražljevu. Kako je tog dana bio i praznik Mitrovdan, a uz to i obilježavanje završetka radova na izgradnji srpske pravoslavne crkve u tom mjestu,skupu je prisustvovalo nekoliko stotina Ražljevčana i mještana okolnih sela.

 Poslije ovoga, brčanski SDS održava i skup u brčanskom Domu kulture. Ovaj skup bi se mirne duše mogao nazvati i tribinom, jer je na njemu dat i odgovor na brojna pitanja. Ovo je, ujedno, bilo i najmasovnije okupljanje članstva SDS-a u Brčkom, ukoliko ne računamo Osnivačku skupštinu koja je održana na istom mjestu.

 Na ovom skupu govorio je i Gojko Đogo, književnik iz Beograda, dr. Milenko Vojinović Beli, predsjednik Stranke za brčansku općinu, Milan Novaković, nosilac liste i kandidat za Vijeće građana u Skupštini Bosne i Hercegovine, Stevan Nedić, kandidat Stranke za odbornika u Skupštini općine Brčko, i Milisav Mičević, profesor, član Izvršnog odbora Glavnog odbora SDS-a za Bosnu i Hercegovinu.I ovom skupu, kao i obično, prisustvovali su i predstavnici Srpske pravoslavne crkve u Brčkom.   Predizborni i promotivni skupovi se nastavljaju. Tako je 11. novembra u Domu kulture održana konvencija - sporazum Saveza socijalističke omladine- Demokratskog saveza Bosne i Hercegovine.

- Demokratizacija u Bosni i Hercegovini je počela u Brčkom, napomenuo je Rasim Kadić, predsjednik SSO-DS Bosne i Hercegovine, na konvenciji.

Podsjećajući da je prije nešto više od godinu dana u Brčkom prvi put promoviran Politički manifest stranke mladih, do tada jedini konzistentan (stalan i čvrst) politički program koji je protresao postojeće društveno političke prilike u Republici, Kadić je rekao da su tada izašli sa smjelom tvrdnjom da za našu krizu nisu krivi ljudi nego sistem i da njega treba mijenjati.

 A dva dana kasnije, 13. novembra 1990. godine, samo pet dana prije izbora,u brčanskom Domu kulture uz prisustvo oko četiri stotine članova i simpatizera,visokih gostiju i uzvanika održana je Osnivačka skupština Muslimanske bošnjačke organizacije. U radu ove skupštine učestvovali su akademik Muhamed Filipović, potpredsjednik MBO, ćlanovi Glavnog odbora prof. dr. Salih Burek, akademski slikari Mevludin Ekmečić i Seid Hasanefendić i profesor Naser Čustović.

 Skupštini se najprije obratio Aziz Isaković, profesor i akademski grafičar,član Glavnog i Inicijativnog odbora za formiranje MBO u Brčkom, izdvojivši nekoliko opredjeljujućih momenata za formiranje ove organizacije.

Inžinjer Nusret Žunić govorio je o ekološkom programu MBO, a Enes Omerović, diplomirani veterinar, o ekonomskom programu ove stranke.

- Muslimansko bošnjačka organizacija, naglasio je, ima za cilj jačanje privatne inicijative, reprivatizacije društvene svojine, razvoj poljoprivrede, turizma i bolji položaj kulture uopće.

Akademik Muhamed Filipović u svom izlaganju je istakao:

- Nismo smjeli napustiti ideju naših pradjedova da je ovo naša zemlja, da se ona zove Bosna, da smo mi Bošnjaci, da mi tu imamo korijen, da mi imamo prava, da imamo i nacionalni identitet koji će počivati u biti te zemlje.

Ta zemlja, to je zemlja tolerancije, zemlja međusobne sloge, razumijevanja,zemlja zajedničkog života u kojem je vjerska pripadnost, kulturno-historijska pripadnost nešto što je manje bitno za naš identitet, nego što mi u ovoj zemlji živimo jer druge nemamo. Stoga smo upućeni jedni na druge pa prema tome ne možemo tražiti budućnost ako se budemo vraćali u prošlost.

Budućnost možemo tražiti samo gledajući unaprijed, rekao je Filipović.

Na kraju rada Skupštine za predsjednika Gradskog odbora MBO u Brčkom izabran je Hamed Jerković, dipl. arhitekta, a za potpredsjednike Sehija Kobić, Enes Omerović i Nusret Žunić.

Ipak, jedan od najposjećenijih novembarskih skupova bio je promotivni skup Saveza komunista - Socijaldemokratske partije i Demokratskog socijalističkog saveza u Brčkom. Skup je održan na Trgu maršala Tita na kojem su predstavljeni i kandidati za odbornike Skupštine općine Brčko.

Prohladno vrijeme nije spriječilo preko pet hiljada Brčaka da prisustvuju ovom skupu, kojem su prisustvovali i kandidati za Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine dr. Mirko Pejanović, dr. Ivo Komšić, Fejsal Hrustanović i glumac Vlado Kerošević. Ovacijama oduševljenja Brčaci su pratili govor Mirka Pejanovića kličući "Tito - Partija", "Mi smo Titovi, Tito je naš".

Na skupu su govorili i dr. Mustafa Sinanagić, Petar Đokić, a prigodnom besjedom obratio im se i profesor Dževad Kurtalić:

- Mi nismo niti ćemo biti ravnodušni prema onima koji su sticajem okolnosti gurnuti na marginu dostojanstvenog življenja. Izađite na izbore dostojanstveno,mirno, uzdignute glave, jer vi nemate čega da se stidite. Neka se stide drugi. Pokažite da ste dorasli ovom velikom i značajnom demokratskom činu. Pri tome ne zaboravite da smo mi i vi najbliži životu i razumu. A život i razum uvijek pobjeđuju, istakao je Kurtalić.

Pred izborima smo

 Što su se više približavali izbori, nacionalne stranke postajale su sve aktivnije i ponegdje agresivnije. Narodu su obećavali kule i gradove, med i mlijeko, švicarski standard, put u Evropu, a sve to uz vješto naštimovane nacionalne žice čija glazba je ugodno prijala širokim narodnim masama.       Zajedničko svim istupanjima, promocijama i skupovima bilo je to da je kritički analizirano prošlo vrijeme, imenom i prezimenom je ukazivano na

nosioce zablude i promašaje, a kada je riječ o budućnosti karakteristično je da svi od nje mnogo očekuju, ali uz uslov razvijanja demokratskih procesa koji su upravo započeli ovim izborima.

 Eto tako deset brčanskih političkih stranaka koje su ušle u izbornu trku polako stiže do finiša. Od toga dvije koalicije. U Brčkom se vodi pravi plakatski rat. Bez ikakvog skrupula i imalo uvažavanja. Lijepe se plakati jedni preko drugih. Neki stoje samo po dva sata da bi nakon toga bili potrgani.

Tabla koja je označavala sjedište brčanskog HDZ-a preko noći je razbijena.

Zastava brčanskog SDS-a zanoćila je, ali nije osvanula.Na kraju su političke stranke svoje plakate morali stavljati u izloge kako bi bar do izbora bili sačuvani.

I dok se ovo dešava, oko hiljadu učenika OŠ "Đuro Pucar Stari" tih dana ne pohađa školu, niti se zna kada će ponovo sjesti u školske klupe. Razlog je činjenica da se škola ne grije i da praktično zbog hladnoće nema uslova za normalno funkcioniranje nastave.

Još porazniji su rezultati poslovanja brčanske privrede u prvih devet mjeseci i oni se mogu iskazati u jednoj rečenici - zabrinjavajući pad proizvodnje.

Nakon skupova političkih stranaka i organizacija, prezentacija programa, nakon upoznavanja lidera i kandidata stranaka sa narodom, nakon predstavljanja kandidata za poslanike i odbornike putem radija, TV i novina, stigosmo evo do prvih višestranačkih demokratskih izbora. Sve je spremno za izbore,poručuju iz Općinske izborne komisije u kojoj se danonoćno radilo više od mjesec dana, a istovjetne poruke stižu i sa terena, sa biračkih mjesta. U političkim strankama različita raspoloženja i sada na kraju izborne kampanje, isto kao i na početku. O tome ko će pobijediti ništa se ne zna. Naravno, o tome će svoju riječ na 114 glasačkih mjesta dati birači.

Njih je na području brčanske općine tačno 60.104 koji imaju više od 18 godina, pa, prema tome, i pravo glasa i čija su imena unesena u biračke spiskove, s tim što ovdje nisu určunati oni koji su na privremenom radu u inozemstvu i mladi vojnici, koji su na odsluženju vojnog roka.

 A kandidati na prvim višestranačkim izborima sa područja brčanske općine bili su: Na zbirnoj listi kandidata za poslanike u Vijeću općine Skupštine Socijalističke republike Bosne i Hercegovine nalaze se Bono Perić iz HDZ a,Siniša Kisić - SK SDP i DSS, Savo Simikić - SDS, dr. Smail Ahmetović - SDA,Muhamed Skelić - Koalicija reformista i doktor Ibrahim Ramić – SDA Brčko.

Kandidati za poslanike u Vijeću građana SR Bosne i Hercegovine iz Brčkog su Ivica Santovac iz Koalicije reformista, dr. Milenko Vojinović Beli iz SDS a, Boško Maričić - SDS, Miljan Erić - SDS, Petar Mihić - SDS i Stjepan Filipović iz HDZ-a.

 Nosioci liste kandidata za odbornike u Skupštini općine Brčko su dr. Smajil Kurtalić - SDP-SK, Mijo Anić - HDZ, Pero Marković - SDS, Hamed Jerković - MBO i Nedeljko Mitrović - "Zeleni".

 Na listi kandidata za poslanike u Vijeću građana SR Bosne i Hercegovine iz Brčkog su Nusret Žunić - MBO, Želimir Mohr - MBO, Mirsad Đapo  SKSDP i DS, Petar Ageljić - SK-SDP i DSS i Stevan Stević SK-SDP i DSS.

Otvaranje Pandorine kutije

 Novopečeni nacionalni političari obećavaju nam neviđeno blagostanje, ulazak u Evropu... naravno, svako svom narodu. A kako je trenutačno stanje u brčanskoj, nekada dobrostojećoj, privredi.

 Podosta je prošlo vremena otkako nije prijavljena niti jedna nova i ozbiljnija investicija, dakako zbog praznih kasa i žiroračuna, ali i zbog toga što nema ko ponuditi neki atraktivniji program. A dok nema ulaganja, nema ni prestruktuiranja privrede. Šta tražiti i šta očekivati više u uslovima dvocifrenog pada proizvodnje, nego rezultate kakvi jesu, čemu u mnogome kumuje besparica kao posljedica izrazito restriktivne kreditno monetarne politike.Činjenica je, isto tako, da u brčanskim uslovima privređivanja još uvijek niko nije u stanju, ili ne mo`e, da sa nesigurnih i kliskih terena zakorači na sigurniji kolosjek, u drugačiji oblik organizovanja. Pa da bi se izbjeglo ono najgore,produžava se život ili agonija pojedinim poduzećima na taj način što se uzima od jednih, koji koliko-toliko imaju, da bi se dalo drugima koji nemaju a troše.

 Dokle, pita se sve osiromašenija radnička klasa. Dok ne prođu ovi višestranački izbori - poručuju lideri nacionalnih stranaka, jer bi tada, po njihovoj logici i logici stvari u programima koje oni nude u sferi privrede, sve moralo doći na svoje pravo mjesto.

 E, pa sačekajmo to vrijeme demokratije i ekonomskog preporoda koje nam nude i tako bučno najavljuju sve brčanske nacionalne stranke. Ja osobno plašim se vremena koje je pred nama. Plašim se otvaranja Pandorine kutije.

 Došao je 18. novembar 1990. godine - Dan izbora u Bosni i Hercegovini, pa i u Brčkom. Na svim glasačkim mjestima prisutni su i posmatrači iz svih stranaka koje učestvuju na izborima.

 Od ranog jutra, mnogo ranije od otvaranja glasačkih mjesta, počela su okupljanja u prostorijama izbornih štabova stranaka. Osim članova štabova tu su i brojni simpatizeri i zainteresirani građani Brčkog, te međunarodni posmatrači.

 Predstavnici nacionalnih stranaka bili su uvjereni u svoju pobjedu, a što se moglo vidjeti i na njihovim licima i samouvjerenim osmijesima. Ali kako je glasanje odmicalo, sa njihovih lica nestajalo je i one početne samouvjerenosti.

Istina, informacije sa seoskih izbornih područja su zadovoljavajuće, ali zato iz grada skoro poražavajuće. Naročito iz mjesnih zajednica Meraje, Centar i Novo Brčko.

 Kada su prebrojani glasački listići, rezultati prvih brčanskih višestranačkih demokratskih izbora bili su sljedeći:

 Za odbornike u Skupštini općine Brčko najviše glasova, bez rezultata ponovljenog glasanja u Ražljevu, dobila je koalicija Saveza komunista - Socijaldemokratske partije i DSS, ukupno 12.739 glasova. Slijedi Stranka demokratske akcije - SDA sa 12.385, potom Hrvatska demokratska zajednica HDZ sa 10.912. Na četvrtom mjestu je Srpska demokratska stranka – SDS sa 7.036, Koalicija reformista sa 2.978, Muslimanska bošnjačka organizacija MBO sa 624 i "Zeleni" sa 337 glasova.

 Od pet kandidata za Vijeće općina u Republičkoj skupštini najveći broj glasova imali su Siniša Kisić - 13.699 i dr. Smajil Ahmetović - 12.326 i pošto ni jedan od njih nije dobio apsolutnu većinu glasova idu u drugi krug.

 Što se, pak, tiče rasporeda snaga među kandidatima za Vijeće građana Skupštine Bosne i Hercegovine i redoslijed u Brčkom istovjetan je republičkom prosjeku: na prvom mjestu je SDA, potom slijede kandidati HDZ-a, koalicije SK-SDP i DSS, potom SDS, Reformisti, "Zeleni" i MBO.

 Kad je riječ o opredjeljivanju brčanskih glasača za kandidate za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, od kandidata Muslimana prioritet su dobili Fikret Abdić - 23.635 i Alija Izetbegović sa 19.238 glasova.

 Od kandidata srpske nacionalnosti prioritet je dat Đorđu Latinoviću sa 11.039 i Nenadu Kecmanoviću sa 10.617 glasova, a najveći broj glasova kandidata iz reda Hrvata dat je Stjepanu Kljuji}u - 16.607 i Franji Borasu sa 15.718 glasova, dok je iz reda "ostalih" najvi{e glasova dobio doktor Ejup Ganić - 14.888.

 Procentualno izraženi rezultati u Brčkom izgledali bi ovako: SDP je osvojio 27 posto glasova, SDA 26, HDZ 22 i SDS 14 posto glasova. Preostalih 11 posto glasova podijelili su Liberali, Stranka reformskih promjena, Demokratski savez socijalista i MBO.

 Ako bismo, pak, tražili neke specifičnosti u ovim prvim poslijeratnim višestranačkim izborima i njihovim rezultatima u Brčkom, onda bi se oni mogli naći u nekih tri-četiri osnovne stvari. Prva je, svakako, ta da je naša općina jedna od rijetkih u Bosni i Hercegovini u kojoj su najviše glasova za odbornike dobili Savez komunista - SDP i Demokratski socijalistički savez, pa prema tome i 24 odbornička mjesta u Skupštini općine Brčko. Istina, broj mandata je isti kao što ga ima i SDA, koja je od početka objelodanjivanja rezultata bila za 354 glasa iza ove koalicije.

 Drugi kuriozitet je taj što je u cjelokupnom, inače vrlo složenom i proceduralnom glasanju bilo takoreći neznatno nevažećih glasačkih listića – ukupno oko četiri odsto, a treće nezanemarljiva stvar jeste i to da predstavnici stranaka, odnosno političke organizacije i stranke nisu, barem ne zvanično,imale velikih primjedbi na rad biračkih odbora i Općinske izborne komisije.

Kao neki četvrti i naš brčanski kuriozitet mogao bi se uzeti podatak da su od kandidata srpske nacionalnosti za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, za razliku od republičkog prosjeka, umjesto dr. Nikole Koljevića i Biljane Plavšić, najviše glasova dobili Đorđe Latinović i Nenad Kecmanović.

 To što su birački spiskovi u velikom broju mjesnih zajednica bili nepotpuni,što je bilo biračkih mjesta sa sporom prohodnošću birača, što u svim nije bila obezbijeđena potpuna tajnost glasanja, što je i na ovom terenu proradila neprincipijelna "koalicija" dviju nacionalnih stranaka, jer su glasačima dijeljene ceduljice sa sugestijama kako da glasaju, a uperena protiv lijevog bloka snaga, ne bi trebalo posebno isticati, jer se je ovo dešavalo i u drugim općinama u Republici.

A o izborima su čelnici brčanskih stranaka rekli:

Dr. Ibrahim Ramić, SDA:

- Rezultati, naročito unutar gradskog područja, to jest po izbornim jedinicama po gradu Brčkom, ne održavaju pravo stanje, jer uslovi za izbore nisu bili regularni, a i sam tok izbora nije bio reguliran. Pa prema tome ni rezultati po tim izbornim mjestima nisu regularni. Ta neregularnost se uglavnom prebila preko naših leđa, otvoreno rečeno pokradeni smo. Naši glasovi završavali su u košu drugih stranaka, zna se kojih. Za to imamo niz konkretnih podataka, niz konkretnih stvari koje bismo mogli izložiti i u tom smislu napravili smo i prigovor, žalbu Izbornoj komisiji grada Brčkog, a isto to uputićemo i Izbornoj republičkoj komisiji. Prema tome, rezultati koji su dobiveni globalno odgovaraju volji i želji naroda, ali nisu u potpunosti tačni i smatramo da bi daleko bili povoljniji u korist nacionalnih stranaka, u ovom slučaju u korist stranke SDA. Rezultat koje smo mi do sada prikupili ukazuju da se procenat dobivenih glasova za SDA kreće i približava 30 posto, da nije bilo ovih neregularnosti o kojima govorimo taj procenat bi bio barem za 15 odsto iznad toga.

Mijo Anić, HDZ:

- U suštini mi smo zadovoljni, prije svega zato što je došlo do izbora. Što se tiče naših glasača oni su odglasali ono kako smo mi smatrali i mislili. Dobili smo većinu, nismo imali oscilacija u glasa~kom kadru od kog smo očekivali glasove. Odlilo se ukupno dva odsto, što je svakako izuzetan uspjeh.

Što se tiče samih rezultata izbora mi ih prihvaćamo, mislim da su izbori bili regularni mada je bilo pojedinačnih biračkih mjesta za koje ove ocjene ne važe, kao što su "Meraje II", gdje je glasovalo čak i 105 posto. U čijoj je to režiji ne znam, međutim, činjenica da je ove stranačke izbore organizirala jedna partija, Komunistička partija, prema tome opravdano sumnjamo u regularnost na pojednim biračkim mjestima.

Petar Đokić, SK-SDP i DSS:

- Teško je danas sa sigurnošću govoriti i davati nekakve ocjene proteklih izbora, ali je nama istinski drago da su se potvrdile naše prognoze, a to je daje partija ove vrste, kao što su naše koje čine ovu koaliciju, treba da pobijede na ovim izborima. O tome da li su izbori regularni ili ne danas je poprilično teško govoriti. Nedostaje niz spoznaja na osnovu kojih se može utvrditi da li su izbori regularni, ali smo isto tako već i do sada staviliodređeni broj primjedbi argumentujući svaku od njih. Mi moramo ovdje istaći da se zaista nismo služili bilo kakvim metodama na osnovu kojih bi vršili pritisak na građane na sam dan izbora kako treba da glasaju.

Dr. Milenko Vojinović Beli, SDS:

- Prvi rezultati izbora pokazuju da je SDS na našoj opštini dobila veliko povjerenje srpskog naroda, a time je postala i legitiman predstavnik svog naroda.

Ja kao predsjednik Opštinskog odbora SDS-a Brčko obećavam našim biračima i cijelom srpskom narodu da SDS Bosne i Hercegovine sigurno neće iznevjeriti data obećanja prije izbora i da će SDS u svakom mementu, na svakom mjestu braniti interese svoga naroda vodeći pri tome računa da i drugi narodi ne budu oštećeni.To neće biti tako teško, jer srpski narod želi samo ravnopravan položaj u Bosni i Hercegovini, a sada mu tu ravnopravnost garantuje uspjeh SDS na prošlim izborima, rekao je Vojinović.

 I tako prođoše izbori. Sead Hasović, brčanski novinar i urednik lista "Graditelj", nazva ih inat-izborima i u svom uvodniku, u broju od 25. novembra 1990., između ostalog napisa:

- Sindrom balkanske isključivosti ponovo je odredio profil bosansko hercegovačke političke scene. Na prvim poslijeratnim višestranačkim izborima u polarizaciji onih koji su već bili ubijeđeni da se sve što se trebalo dogoditi već dogodilo (nacionalne partije) i onih koji su vjerovali da se još ništa nije i neće dogoditi (lijeve snage) malo je prostora ostalo takozvanom centru (Antina stranka, SSO - Demokratski savez). Pobjeda nacionalnih partija, međutim,samo je još jedna zabluda da se demokratija i prosperitet mogu izabrati, a ne kao u civiliziranom svijetu – postupno graditi, ističe autor i na kraju zaključuje:

- Vodeći predizbornu političku kampanju nepogrešivo, što su joj priznali i politički protivnici, brčanska koalicija SK-SDP i DS povjerenje birača zadobila je saobrazjem proklamovanog i urađenog. Ako su tvrdile da su reformisane, bez ljudi sa hipotekom prošlosti, partije iz koalicije to su potvrdile i listom kandidata za odbornike, koja je, besumnje, bila najjača. Jednostavno, na vrijeme su shvatile ukoliko žele opstati, da se moraju osloboditi svoga boljševizma. U tome će, participirajući u novoj vlasti, biti u izvjesnoj prednosti nad ostalim partijama, jer one svoga boljševizma tek treba da se oslobode, napisao je autor komentara.

 Po objavljivanju zvaničnih izbornih rezultata, od devedeset odborničkih mjesta u novoj parlamentarnoj skupštini Brčko SK-SDP osvojila je 24, SDA 23 plus jedan dodatni mandat, stim što je SDA osvojila 354 manje glasova od SK-SDP-a, HDZ je dobio 21 mandat, SDS 13, Koalicija reformista šest i po jedan mandat MBO i Eko pokret "Zeleni".

 U međuvremenu, 25. novembra održan je drugi krug glasanja za poslanike u Republičkoj skupštini. Ovaj put na birališta je izašlo oko 27 hiljada birača tako da je primarijus dr. Smajil Ahmetović, kandidat SDA Brčkog,dobio sedam hiljada glasova više od Siniše Kisića, te će tako predstavljati općinu Brčko u Vijeću općina Skupštine Bosne i Hercegovine. Općinu Brčko,odnosno tuzlansku, jer liste kandidata a ovo Vijeće činjene su na nivou regija,u Vijeću građana predstavljaće nas tri poslanika: dr. Ibrahim Ramić, iz SDA, dr. Milenko Vojinović Beli iz SDS-a i Mirsad Đapo, diplomirani pravnik, koga je kandidirala koalicija SK-SDP i DSS.

 

Autor: Admir Posavljak

 

Nastaviće se...

 

U sledećem feljtonu USPOSTAVLJANJE NOVE VLASTI