orasje nekadNaučno-stručna konferencija „Islamska kultura i tradicija u Orašju od sredine 19. stoljeća do danas“ održat će se 7. decembra 2022. godine u hotelu “Navis” u Orašju. Povod za održavanje Konferencije je stotinu i šezdeset godina od dolaska muslimana na područje Orašja, tadašnje Donje Azizije, a koji su protjerani iz Kneževine Srbije 1862/63. godine.

Konferenciju će otvoriti muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.

Prema riječima predsjednika Organizacionog odbora dr. Mirsada Arnautalića programom Konferencije predviđeno je znanstveno razmatranje i valoriziranje identitetske, kulturne i duhovne artikulacije muslimana u Orašju.

„S obzirom da su na naučnoj konferenciji održanoj prije deset godina, tačnije 2012. godine, studiozno istražene i obrađene teme do perioda doseljavanja muslimana iz Kneževine Srbije u Donju Aziziju, tematsko težište ove konferencije će biti usmjereno kao egzistencijalno-kulturnoj retrospektivi života muslimana od dolaska u Aziziju do danas.

Programom Konferencije predviđeno je dvanest izlaganja u tri sesije“, kazao je dr. Arnautalić.

Na Konferenciji će govoriti: dr. Safet Bandžović, mr. Amer Maslo, dr. Omer Hamzić, mr. Idriz Bešić, dr. Ramiz Smajić, dr. Sead Seljubac, dr. Mustafa Gobeljić, dr. Mirsad Arnautalić, dr. Izet Šabotić, dr. Mensur Husić, mr. Amir Džinić i mr. Dženan Rahmanović.

Organizatori ovog naučnog skupa su Muftijstvo tuzlansko, Medžlis Islamske zajednice Orašje i Instituta za društvena i religijska istraživanja.

naucna orasje 2 22

naucna orasje 3 22

zgrada rijasetaU sarajevskom naselju Kovači nakon 13 godina završena izgradnja Upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Projekat je, prema podacima Islamske zajednice, koštao oko 15 miliona KM.

Brojne zvanice iz vjerskog, političkog i društvenog života danas su prisustvovale svečanoj ceremoniji otvorenja zgrade Rijaseta IZ čija je izgradnja počela davne 2009. godine, ali su zbog nedostatka finansijskih sredstava radovi su osam godina bili stopirani.
Naime, potencijalno najveći donator bio je predsjednik Libije Muammar Gaddafi koji je trebao osigurati blizu pet miliona eura. Čak je 2010. godine jednoglasno prihvaćeno da upravna zgrada Islamske zajednice nosi ime “Vakuf Moamer Gadafi”, ali nakon njegovog ubistva svi radovi su obustavljeni, a novac nikada nije uplaćen
Godinama je ovaj objekat predstavljao ruglo u starogradskom naselju Kovači, a mještani su prostor koristili kao parking dok su betonske zidine bile išarane raznim natpisima.

Prije četiri godine Rijaset je pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića donio odluku o nastavku realizacije projekta izgradnje upravne zgrade nakon što je Generalna direkcija Vakufa Republike Turske osigurala oko 10 miliona KM za nastavak i završetak radova čime je postala najveći donator.
Sve uprave Rijaseta, direkcije i druge službe će nakon okončanja izgradnje biti smještene pod jednim krovom. Objekat se prostire na 5.000 metara kvadratnih, a sadrži garaže, amfiteatar, kancelarijske prostore, prostorije za prijeme, sale za sastanke, terase, dvorište, kabinet reis-l-uleme…

Autor projekta je akademik Zlatko Ugljen sa saradnicima.

Najveći vakif (donator) je Republika Turska, a u finasiranju izgradnje su učestvovali i domaći privrednici među kojima su Nihad Imamović, Edin Arslanagić, Nedim Čaušević, Muhamed Granov, Nijaz Orman, Fahrudin Radončić, Redžo Bekto, Selver Oruč i drugi.
Klix.ba