Posmrtni ostaci 14-godišnjeg dječaka Senada Beganovića koji je ubijen u Srebrenici pronađeni su u četiri masovne grobnice.

Istražitelji su 1998. godine u grobnici Zeleni Jadar pronašli donji dio njegova tijela, uključujući i udove. Dvije godine kasnije otvorena je masovna grobnica u naselju Glogova kod Bratunca, u njoj su pronađeni gornji dijelovi Senadova tijela. Godine 2005. otvorena je grobnica Budak u kojoj je pronađena Senadova donja vilica. U grobnici Zeleni Jadar 5, 2007. godine pronađen je i dio njegove lubanje. Dječak je ukopan 2014 godine.

„Ovo nažalost nije najdrastičniji primjer zločina koji je ostao nezabilježen u ljudskoj istoriji. Jedan drugi mladić koji je bio malo stariji od Senada, imao je 22 godine, zvao se Kadrija Musić, a strijeljan je u Zadruzi u Kravici. Haški istažitelji su 1998. u primarnoj grobnici, gdje je on bio kompletan sahranjen sa još više od 1.000 strijeljanih u Kravici, s tim da to nije bio ukupan broj stijeljanih. Dakle, njegovo tijelo je nakon toga, najvjerovatnije u periodu septembar-novembar, kada su buldožeri i bageri ušli u Glogovu, raskomadano, utovareno u pripremljene kamione i otišlo na četiri sekundarne lokacije.

Taj mladić pronađen je u pet različitih masovnih grobnica. Razmak između tih grobnica je 32 kilometra. I, to nije najstrašnije. Posmrtni ostaci Kadrije Musića leže ovdje u Potočarima, i to je ukupno šest kostiju iz njegovog skeleta, koji broji 207 kostiju, koliko ih ukupno ima odrasli muškarac. Gdje je Kadrijina sedma, 17., 77., 207. kost? To govori o nečemu što je u ljudskoj civilizaciji nezabilježeno. Nema primjera u nacističkoj Njemačkoj, nema primjera kod barbara, da su, nakon što su žrtve ubijane, ulazili u grobnice i da su tijela raskomadana i raznesena na različite lokacije. A, sve s jednim ciljem, da se onemogući pronalazak tih žrtava“, kazao je Amor Mašović.