Brčanska Beledija-Vijećnica je izgrađena za vrijeme austro-ugarske prisustnosti u Bosni i Hercegovini kada su se uvažavale kulturne, vjerske i nacionalne tradicije bosanskog prostora.

U građevinarstvu austro-ugarska se je  trudila da zadrži što više autentičnosti bosansko-hercegovačke, odnosno, orijentalne arhitekture. Uostalom vidljivo je to i u Brčkom a posebno na brčanskoj Belediji -Vijećnici.

Brčanska Beledija-Vijećnica je građena u pseudo-maurskom stilu u vremenu od 1891. do 1892., točnije, predata je na upotrebu I8.avgusta 1892. godine. Ona je još uvijek najreprezentativnija zgrada u našem gradu. Na mnogim vinjetama, etiketama i grbovima, zaštitinim znakovima mnogih brčanskih poduzeća, do ovog agresorskog rata, simbolizirala je naš Grad i Brčake.

Htjeo bih da nešto ukratko kažem i o njenom arhitekti Aleksanderu Viteku. Poznato je da je on radio nacrt i za sarajevsku Belediju a odmah poslije nje i za brčansku Vijećnicu,ali su Brčaci bili brži pa su svoju Vijećnicu napravili prije Sarajlila. Zbog nacrta za ove Beledije Vitek je u više navrata putovao u Kairo i druge bliskoistočne gradove kako bi tamo proučio detalje na nekim monumentalnim građevinama koje je potom primijenio na nekim zgradama u Bosni i Hercegovini pa i na brčanskoj Belediji. Nažalost, počeo je da ozbiljno obolijeva i na kraju završava u psihijatrijskoj bolnici. Njegov započeti rad na brčanskoj Vijećnici nastavio je njegov pomoćnik, poznati arhitekta Ćiril Iveković. Izgradnja brčanske VijeĆnice koštala je 108 hiljada ondašnjih zlatnih kruna.

Po otvaranju Vijećnice u njoj je bio smješten, sem kancelarija tadašnje vlade, poštanski i telegrafski ured i kancelarija plovidbe na Savi. Fotografiju koju vidite, odnosno razglednicu brčanske Beledije-Vijećnice izdao je Moris Zeitler iz Brčkog 1892. godine a štampana je na glatkom žutom papiru u Ofenbahu u Njemačkoj.

I na kraju, na fotografiji vidimo Belediju-Vijećnicu u svoj njenoj ljepoti. Ne bez razloga. Ovakve građevine dolaze do izražaja tek na otvo renom prostoru - platou. "Danas je Vijećnica zaklonjena drvećem divljih kestenova, prosječena je ulica ispred nje ...

Iz Historije Brčkog i okoline

Za dzematrahic.ba piše Atah Mahić