Daleke 1929. godine u Gornjem Rahiću je održana osnivačka skupština Gajreta na kojoj je izabran i Mjesni odbor u koji su ušli gospoda: Hašimaga Kasumagić, općinski predsjednik koji je izabran za predsjednika Mjesnog odbora Gajreta, zatim Omer Čevro, učitelj, kome je povjerena dužnost podpredsjednika Mjesnog odbora Gajreta. Na istoj Skupštini dužnost sekretara Mjesnog odbora povjerena je Sokolu Hercegovac, učitelju dok su za ostale odbornike Mjesnog odbora Gajreta izabrani: Meho Imamović iz sela Maoča, Ahmet Atić iz sela Palanka i Bećir Delić iz sela Šatorovići.

Za njihove zamjenike izabrani su: H.Hasib Imamović, vjeroučitelj, Salih Šećerbegović, Salih Trumić, Šećo Kovačević i Muhamed Ibrišimović.

U Nadzorni odbor ušli su: hafiz Hulusija Mulahalilović, Selmo Lević i Hasib Ibrić.

  Odmah poslije osnivanja Mjesnog odbora Gajreta započela je živa aktivnost na kulturno-umjetničkom, sportskom i zabavnom polju, a najviše uspjeha Rahićani su imali na prosvjetnom planu, zahvaljujući, prije svega, gospodi Sokolu Hercegovac i Omeru Čevri, podpredsjedniku Mjesnog odbora Gajreta, ovdašnjim učiteljima.

Oni su u Maoči organizirali tečaj za nepismene-analfabetski tečaj na kojem su 20. februara 1929. godine završni ispit polagalo 60 polaznika a odmah potom i tečaj u Palanci koji su s uspjehom završila 67 polaznika. O tome Gajretov glasnik iz 1929. godine, između ostalog piše:

  „Ovom prilikom istaknuti je Glavnom odboru, da su gor pomenuti učitelji s velikom požrtvovanošću radili u spomenutim tečajevima, te nisu osjećali tereta, koji im se namećao prelazeći za vrijeme najvećih elementarnih nepogoda - za vrijeme noći put od 4 kilometra, koji su morali prevaljivati do u spomenuta mjesta, gdje su se tečajevi održavali.

Isti učitelji organizovali su još po jedan tečaj, koji će se završiti koncem marta ove godine“ stoji u Gajretovom glasniku.

dzematrahic.ba