Riječ zekat je arapska riječ koja označava čišćenje, rast, napredovanje. Stoga zekat, kao jedan od pet stubova islama, i obaveza koja nas određuje kao muslimane, označava čišćenje imetka od nečistoća kao pripreme za njegov rast, napredak i uvećavanje.

 

Negirati zekat, kao strogu vjersku obavezu, znači izlazak iz vjere, a ne davanje zekata za osobu koja ga je dužna dati, prestavlja veliki grijeh koji podrazumjeva kako dunjalučku tako i ahiretsku kaznu i udaljava od Allahove dž.š. milosti.

Pravila za računanje zekata

Zekat na zlato i srebro

Musliman je dužan izdvojiti iz svoje imovine i dati zekat na zlato, bez obzira da li je ono u obliku zlatnog nakita, zlatnih legura, zlatnog novca ili zlatnog posuđa (koje je haram muslimanima da ga uptrebljavaju), ukoliko njegova vrijednost doseže vrijednost nisaba 91,6 grama čistog zlata. Nisab za srebro, nakit i predmete od srebra iznosi 641,5g srebra. Zekat na zlato i srebro je 2,5% od ukupne vrijednosti zlata i srebra. Ulema je saglasna da se na dijamante, bisere, safire, rubine i druge vrste dragog kamenja ne daje zekat.

Prema većini pravnih škola zekat na zlatni i srebreni nakit podrazumjeva nakit koji nije u upotrebi, osim ako davaoc zekata ne pretjeruje u gomilanju nakita i uobičava upotrebljavati veliku količinu nakita.

Međutim, prema, našoj, hanefijskoj pravnoj školi zekat se daje i na nakit koji je u upotrebi i ovog mišljenja bi se trebali pridržavati.

Zekat na novac

Na novac, bez obzira u kojem obliku bio, koji se nalazi u posjedu vlasnika, na bankovnom računu, pozajmljen drugoj osobi ili deponovan na određenom mjestu, daje se zekat 2,5% od ukupne vrijednosti novca. Na novac koji je pozajmljen drugom fizičkom ili pravnom licu daje se zekat samo ukoliko postoji određena sigurnost da će taj novac biti vraćen.

Kamate od štednje ne bi trebalo uzimati u obzir prilikom obračuna zekata, već ih treba podijeliti kao sadaku ili dati u druge humanitarne svrhe.

Zekat na pozajmice, državne obveznice, vrijednosne papire, dionice, primanja

Zekat na dionice se daje u procentu od 2,5%, a postoje dva načina za obračunavanje. Ukoliko vlasnik dionica trguje ili ima namjeru da sa dionicama trguje na berzi, u tom slučaju one se tretiraju kao trgovačka roba i obračunava se 2,5% od ukupne vrijednosti dionica na dan obračuna ili najbliži datum kada se sa dionicama trgovalo na berzi. Prilikom obračuna će se oduzeti troškovi transakcija koji podrazumjevaju troškove berze, brokerske kuće i ostale troškove. Ukoliko vlasnik dionica ne trguje sa dionicama niti ima namjeru u skorije vrijeme trgovati, u tom slučaju se obračunava zekat od 2,5% na ostvarenu dobit u toku godine i dividendu.

Zekat na pozajmice, godišnja primanja, državne obveznice, vrijednosne papire, osiguranja koja uključuju štednju (tekaful), obračunava se po stopi od 2,5% na ukupnu vrijednost. Što se tiče zekata na plate i ukupna godišnja primanja, to podrazumjeva plate i primanja koja su mnogo veća od prosječnih primanja u društvu i da nakon podmirivanja osnovnih životnih potreba i troškova osobe i njegove porodice, realno ostaje priličan iznos novca. Zekat na plate i godišnja primanja ima za cilj da suzbije rasipništvo i podstakne muslimana na primjereno trošenje svog novca. Svaki pojedinac treba potpuno savjesno ocijeniti da li su njegova primanja veća od potreba i troškova i na njih obračunati zekat.

Zekat na nekretnine

Zekat na nekretnine se obračunava po stopi od 2.5% na novac koji vlasnik dobije od iznajmljivanja nekretnine, bilo da se radi o zemljištu, kući, stanu, poslovnom prostoru, vikendici ili drugoj vrsti nekretnine. Ovaj zekat se daje odmah po dobijanju iznosa od iznajmljivanja, nakon što se odbiju troškovi koje je vlasnik imao, a vezani su za tu nekretninu, ukoliko oni na godišnjem nivou dostižu vrijednost nisaba. Zekat se ne daje na nekretnine koje vlasnik ili članovi njegove porodice koriste ili je izdao nekretninu bez naknade. Ukoliko se vlasnik nekretnina bavi prodajom istih onda se one tretiraju kao trgovačka roba i dužan je dati 2,5% od ukupne vrijednosti nekretnina, nakon što odbije troškove.

Zekat na trgovačku robu i poslovanje

Zekat na trgovačku robu podrazumjeva robu kojom osoba trguje radi ostvarivanja dobiti. Poslovni prostori, automobili, proizvodna i druga sredstva kojima se trgovac ili firma svakodnevno služi u poslu ne ulaze u obračun zekata. Zekat na trgovačku robu iznosi 2,5%. Prije obračunavanja zekata vlasnik trgovačke robe treba napraviti popis robe, kako u trgovini tako i u skladištima, odrediti njihovu vrijednost po aktuelnim tržišnim cijenama (u obzir uzeti diskontne cijene), dodati iznos novca zarađen od prodaje robe u toku obračunske godine, a zatim oduzeti obaveze prema dobavljačima, poreze, rate kredita ili pozajmica i ostale obaveze vezane za obračun trgovačke robe.

Firme koje se bave prodajom usluga kao što su marketingške, informatičke, ugostiteljske i silčne firme, zastupništva obračunavat će zekat na dobit od prodaje usluga, nakon što oduzmu troškove poslovanja. Važno je napomenuti da se pod ovu kategoriju obaveze davanja zekata mogu uvrstiti i dobit od pronalazačkih i autorskih prava, prodaje trgovačkog imena, licence i znaka (brand name), kompjuterskih programa, internet stranica i hostinga, ukoliko je dobit od navedenog ostvarena u toku obračunske godine. Također je neophodno napomenuti da sva ki posao koji podrazumjeva proizvodnju ili prikupljanje robe radi njene prodaje, kao što je uzgoj pilića, farme za proizvodnju jaja, mlijeka koja su namijenjena prodaji, prikupljanje i prodaja ljekovitog bilja, podliježe obavezi davanja zekata na tu robu, a zekat će se obračunavati 2,5% na ostvarenu neto dobit od tog posla u toku obračunske godine i zatečenu robu na dan obračuna (nakon odbijanja svih troškova i obaveza za nju). Treba voditi računa da se u obračun zekata ne uključi vrijednost robe koja je haram kao što su alkoholna pića, svinjsko meso, lutrija I sl. I novac dobiven od prodaje toga.

Primjer obračuna zekata na trgovačku robu

Prilikom obračuna zekata jedan od najbitnijih momenata je određivanje tačnog datuma od kada smo postali zekatni obaveznici, tj. od kada posjedujemo vrijednost nisaba. Na primjer, ako smo 1. Muharrema 1431. godine postali zekatni obveznik tj. imali 3.850 KM i više u novcu, robi ili ostalim navedenim vrstama imovine na koje se daje zekat, obavezni smo da 1. muharrema 1432. obračunamo zekat, ukoliko i dalje posjedujemo vrijednost nisaba ili više od toga. Ako smo na primjer 1. Muharrema 1431. imali 10.000 KM u novcu i 20.000 KM u robi (nakon podmirenja obaveza prema dobavljačima i plaćanja poreza I ostalih realnih troškova), a na dan obračuna zekata imali 20.000 KM u novcu zarađenom od prodaje trgovačke robe ili usluga, 100.000 KM u robi od koje smo dobavljačima dužni platiti 50.000 KM I po osnovu poreza platiti 17.000 KM, zekat ćemo obračunati na osnovu stanja na dan obračuna, bez obzira da li se tokom obračunske godine iznos novca i robe smanjivao ili povećavao. Tako da bi zekat na osnovu ovog primjera iznosio 20.000+ (100.000 - (50.000 + 17.000) = 53.000 x 0,025 = 1.325 KM.

Zekat na minerale i rude

Zekat na minerale i rude podrazumjeva so, ugalj, naftu, šljunak, željznu rudu i ostale rude i prirodna blaga do kojih fizičko ili pravno lice dođe iskopavanjem. Zekat na minerale i rude je 20% od ukupne vrijednosti od koje se oduzmu svi troškovi (iskopavanje, transport, prodaja, iznos koncesije/poreza) i ovaj zekat se daje odmah po ostvarenju dobiti od iskopavanja.

Zekat na poljoprivredne proizvode

Zekat na poljoprivredne proizvode obračunava se na sve što izraste iz zemlje, a od čega čovjek ima određenu korist. Većina islamskih pravnika smatra da se to odnosi na svo voće i povrće, žitarice, rižu, soju, pamuk i med, dok neki u ovu kategoriju ubrajaju i ribu, morske plodove i duhan.Zekat na poljoprivredne proizvode se daje na ukupne prinose u iznosu od 10% za prirodno navodnjavane, 5% za vještački navodnjavane i 7,5% za poljoprivredne proizvode koji su navodnjavani dijelom prirodnim, a dijelom vještačkim putem. Zekat na poljoprivredne proizvode daje se odmah po žetvi ili ubiranju proizvoda.Nisab za poljoprivredne proizvode prema hanefijskom mezhebu (mezheb kojeg prakticiraju muslimani u BiH) nije tačno određen, nego se određuje prema potrebama davaoca zekata i podrazumjeva sve ono što prelazi osnovne potrebe davaoca. Prema drugim pravnim školama nisab za poljoprivredne proizvode je 653 kg.

Zekat na stoku

Ukoliko imate 30 goveda ili više, ali manje od 40, dužni ste izdvojiti jedno goveče u drugoj godini. Za broj goveda između 40 i 59, zekat je jedno june u trećoj godini, za 60-69 dvoje junadi, 70-79 jedna junica od tri godine i jedno june, za 80-89 dvije junice od tri godine, za 90-100 troje junadi. Za veći broj goveda, na svakih sljedećih 40 grla dodaje se jedno june u trećoj godini, a na svakih sljedećih 30 dodaje se jedno june u trećoj godini.

Za ovce ili koze izdvajate zekat ukoliko posjedujete 40 ili više grla. Ukoliko broj grla ne prelazi 120, dužni ste izdvojiti jednu ovcu ili kozu. Za broj grla između 121 i 200, zekat su dvije ovce ili koze, za 201-399 tri ovce ili koze, za 400-499 četiri ovce ili koze. Na svakih sljedećih 100 ovaca ovom broju dodaje se jedna ovca ili koza.

Uvjet obaveznosti davanja zekata na stoku je da stoka bude na ispaši veći dio godine

Stoka koja je namijenjena prodaji tretira se kao trgovačka roba, za nju ne važi gore navedeni nisab i u tom slučaju nisab je u vrijednosti nisaba za trgovačku robu, a zekat se obračunava na ukupnu vrijednost stoke. Stoka koja se koristi za vuču i druge poslove u poljoprivredi ne podliježe obavezi davanja zekata na nju.

Fond Bejtu-l-mal IZ u BiH i raspodjela sredstava iz tog Fonda

“’Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, I onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženim, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.’’ (Et-Tevbe,60.)

Ovim Kur’anskim ajetom date su smjernice za djelovanje muslimana i muslimanske zajednice po pitanju raspodjele zekata, a putem prakse Muhammeda alejhi selam i praktično je ukazano na način prikupljanja i raspodjele zekata. Organizirano prikupljanje zekata je praksa muslimana još iz vremena Božijeg poslanika Muhammeda alejhi selam i pravovjernih halifa, utemeljeno na Kur’anskim uputama i uputama Muhammeda alejhi selam. U vrijeme Muhameda alejhi selam, pravovjernih halifa I njihovih nasljednika zekat se organizirano prikupljao u državni fond Bejtu-l-mal, iz koga se distribuirao prema prioritetima I uputama utemeljenim na pomenutom Kur’anskom ajetu. Većina islamskih pravnika se slaže da obavezu i pravo na priku pljanje i raspodjelu zekata ima islamska vlast u islamskim državama, a u neislamskim državama zajednica muslimana na čelu sa vrhovnim vjerskim autoritetom.

Kur’anski ajet u kojem se govori o obavezi zekata “’ Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš...’’, praksa i upute Muhammeda alejhi selam, njegovih ashaba, kao i mišljenja većine uvaženih šerijatskih pravnika ukazuju na činjenicu da je zekat prvenstveno društvena obaveza i da je za potpuno ispunjenje te obaveze odgovorna cjelokupna zajednica muslimana, prije svega, u islamskim državama islamska vlast, a u neislamskim organizirane zajednice muslimana, koje su dužne da organiziraju prikupljanje i raspodjelu zekata u skladu sa Kur’anskim uputama i uputama Muhammeda alejhi selam, a također i zekatni obaveznici koji su dužni da savjesno i odgovorno ispune svoju obavezu.Od strane Islamske zajednice bivše Jugoslavije organizirano prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra je počelo početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka osnivanjem Fonda Gazi Husrev-begove medrese. Pojam Fonda Bejtu-l-mal na našim prostorima prvi put je korišten u članu 12. Ustava Islamske zajednice u SFRJ iz 1990. godine. Sadašnji Ustav IZ u BiH, koji je donesen 1997. godine, predvidio je da sredstva od zekata, sadekatu-l-fitra i kurbana čine Fond Bejtu-l-mal i da upravljanje tim fondom propisuje Sabor IZ u BiH posebnim aktom.

Sabor IZ u BiH je u aprilu 2004. godine donio Pravilnik o Fondu Bejtu-l-mal. Ovim pravilnikom definiran je Fond Bejtu-l-mal, ustanovljen je način punjenja i raspodjele sredstava iz njega, način upravljanja fondom i druga važna pitanja za funkcioniranje Fonda. U članu 7. je propisano da Fondom upravlja Rijaset IZ u BiH. U članu 8. navedenog pravilnika propisano je da se sredstva Fonda koriste za odgoj i obrazovanje u srednjim, višim i visokim obrazovnim institucijama koje djeluju u okviru Islamske zajednice u BiH ili je ona njihov osnivač, za održavanje i unapređenje mektebske nastave, za pomoć povratničkim džematima, kao i druge vidove islamskog rada koji se odvijaju kroz organe i ustanove IZ, a kojima se podiže vjerski kulturni, odgojni i obrazovni nivo muslimana, te za druge namjene koje su od opće koristi za muslimane i Islamsku zajednicu. Odluku Rijaseta o raspodjeli sredstava iz Fonda mora potvrditi Sabor IZ u BiH kroz usvajanje integralnog budžeta Rijaseta i njegovih ustanova. Ovim pravilnikom je predviđeno da će se nastojati, sredstvima Fonda, u svakom vremenu osigurati najnužnije uvjete za rad Gazi Husrev-begove medrese, Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke. Također je predvideno da Rijaset svake godine,prilikom odluke o raspodjeli, utvrdi optimalan iznos sredstava koja će iz ovog Fonda izdvojiti za pomoć povratnicima u razorene džemate i drugim socijalno ugroženim licima. Pravilnikom je, takoder, propisano da se akcija prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra sprovodi u organizaciji Rijaseta IZ u BiH i da se prikupljena sredstva posebno knjigovodstveno evidentiraju kao sredstva Fonda, a od ukupno prikupljanih prihoda od zekata i sadekatu-l-fitra na nivou medžlisa u BiH 70% ide u Bejtu-l-mal, 25% ide medžlisima za vjersko-prosvjetni fond pri medžlisu i izmirenja troškova ukupljanja, a 5% nadležnim muftilucima za vjersko-prosvjetni fond pri muftijstvu.

Od sredstava prikupljenih u dijaspori 60% ide u Fond Bejtu-l-mal, a 40% ostaje džematima i centralama IZ BiH u dijaspori. Mešihati islamske zajednice, na čijem području djeluju islamske obrazovne ustanove dužne su formirati svoj Fond Bejtu-l-mal i iz tog Fonda doznačiti 5% u Fond pri Rijasetu za finansiranje zajedničkih organa i institucija.