O savjetovanju:
 
-I dok ne zatraže ne savjetuj i ne upućuj nikoga, posebno osobu koja ne sluša savjet.

-Nikoga u društvu ne savjetuj jer su kazali: Savjetovanje u društvu je poput korenja.

-Ne stidi se konsultiranja sa starijim, konsultiraj se sa pametnim i milostivim prijateljima.

-Znaj da mišljenje dvije osobe nije kao mišljenje jedne osobe, jer jedno oko ne može vidjeti ono što vide dva oka, a jedna ruka ne može podići ono što dvije ruke podižu.

-Koji god posao želiš uraditi prvo se posavjetuj sa pameću, jer je pamet vezir svih kraljevih vezira i dokle god kod nje vidiš oklijevanje nemoj žuriti.

 
O prijateljstvu:

 
-Posao povjeri znalcu da bi bio pošteđen glavobolje.

-Ako želiš biti pametan nauči mudrost jer se pomoću mudrosti može naći pamet.

-Aristotela su pitali šta je snaga uma? Odgovorio je: Svako dobija snagu pomoću hrane, a hrana uma je mudrost.

-Neznalicu ne smatraj čovjekom, a učenjaka bez vrline ne drži znalcem, asketu bez znanja ne smatraj isposnikom.

-Sa neznalicama nemoj razgovarati, osobito sa neznalicom koji umišlja da je učenjak.

-Nemoj se zadovoljiti neznanjem i družiti se samo sa dobrim jer uslijed druženja sa dobrim čovjek postaje na glasu po dobru.

-Sve stvari svi znaju a majka još uvijek nije sve rodila.

-Ne budi onaj kojem se dopada njegovo mišljenje jer se takva osoba uvijek kaje.

-Ljude upućuj na ono što radiš da bi bio pravedni znalac.

-Od milostivih i iskusnih prijatelja prihvati savjet.

-Prijatelj se može brzo napraviti neprijateljem, ali neprijatelja učiniti prijateljem biva teško.

-Ako je čovjek bez brata bolje je nego da je bez prijatelja.

 
Pokuđena svojstva:

 -Ako želiš da ne budeš siromah i pored velikog imetka ne budi zavidan i pohlepan.

-Nikad ne budi licemjeran i udalji se od licemjernih ljudi.

-Ko god drži novac dražim od sebe brzo od voljenog do bijednog pada.

-Ko god sve želi za sebe iz ruke mu se izmakne sve.

-Ne boj se aždahe sa sedam glava ali se boj čovjeka koji keveće, jer što god on u jednom satu podere ne može se za godinu zašiti.

-Najgori je onaj čovjek s kojim se ne pozdravljaju.

-Stidi se lijenosti jer je lijenost učenik nesreće.

-Za svaki grijeh ljude ne smatraj doličnim kažnjavanju.

-Za svaku stvar ne kažnjavaj da nevin ne zaslužiš kažnjavanje.

-Ne veseli se tuzi ljudi da se ljudi također ne bi veselili tvojoj tuzi.

 
O ženama:

 -Bježi od rasipne žene, žene dugog jezika i koja nije kućenica.

-Kada se želiš ženiti ne traži imovinu žene, ne traži savršenu ljepotu žene jer po ljepoti  uzimaju robinju.

-žena da bi bila dobra treba biti moralna, religiozna, kućenica, prijatelj suprugu, pobožna, sa stidom, da ne poseže za nedozvoljenim, kratkog jezika, čuvar imovine jer su kazali: Dobra žena je zdravlje života.

-Iako je žena milostiva, lijepa  i tebi se  sviđa nemoj sebe staviti u njene ruke i ne budi pod njenom kontrolom.

-Ženu ugledniju od sebe ne traži, i dok nalaziš djevojaka ne traži udavanu.

-Šejh Ebu Seid Ebul-Hejr, Bog mu se smilovao, rekao je: Četiri stvari kod čovjeka su neizbježne: prva je hljeb, druga odijelo, treća stan i četvrta je žena.

O (ne)prijateljima:

 -S prijateljima u doba jadanja budi isti kao u doba zadovoljstva i svojim prijateljima smatraj onoga koji tebe voli.

-Prijatelja u doba prijateljstva ne nauči onoj stvari od koje bi tebi bila šteta ako bi ti nekad postao neprijatelj jer od kajanja nema koristi.

-Ako si siromašan ne traži bogata prijatelja jer siromah nema prijatelja, osobito bogataša.

-Odaberi prijatelja prema svome rangu, a ako si bogat i imaš siromašnog prijatelja to je dozvoljeno.

-Udalji se od pohlepnog prijatelja jer je njegovo prijateljstvo s tobom iz pohlepe, nije istinsko.

-S pakosnim ljudima nikad ne prijateljuj jer pakosni ljudi ne dolikuju prijateljstvu.

-Znaj da su ljudi bez vrlina stalno beskorisni, poput su drače koja ima stablo, ali nema hlada, nema za sebe koristi niti je drugi imaju.

-Suzdrži se od ružnog mjesta i bježi od zlobnog i pokvarenog prijatelja.

-Nastoj da ne zadobiješ neprijatelja, međutim, ako ga imaš nemoj ga se bojati i ne strahuj.

 
O starosti i mladosti:

 -Koliko god možeš budi starouman(neka ti razmišljanje bude kao kod starih osoba).

-Mladost je vrsta ludila.

-Ako dobro pogledaš starac i mladić obojica su zavidna jedan drugom.

-Dok si mlad budi mlad, kada ostariš budi star(ponašaj se shodno svojim godinama).

-U starosti ne dolikuje mladost kao što mladićima ne dolikuje starost.

-Kada ostariš udalji se od mladalačkih prohtjeva jer ko god biva bliži smrti treba biti dalji od mladalačkih želja.

-Primjer ljudskog života je kao sunce;  sunce mladih nalazi se na istočnom horizontu a sunce starih na zapadnom horizontu. Smatraj zalazećim sunce koje se nalazi na zapadnom horizontu.

-Nastoj da se u starosti skrasiš na jednom mjestu jer je putovanje u starosti daleko od razuma, osobito kada je čovjek siromašan, jer je starost neprijatelj i siromaštvo je neprijatelj. Dakle, putovanje sa dva neprijatelja nije pametno.

-Ako si se u mladosti okrenuo ljubavi na kraju imaš ispriku, ko god gleda i zna za to nalazi opravdanje i kaže mlad je, ali nastoj da se u starosti ne zaljubiš jer starac nema nikakvu ispriku.

-Smiluj se uvijek starcima jer je starac u bolesti kojem niko ne dolazi u posjetu i starost je bolest čiji lijek ne zna nijedan doktor izuzev smrti.

 O tajni:

 -Ne žudi da saznaš tajnu koja se tebe ne tiče.

-Ne reci svoju tajnu nikom osim sebi, ako kažeš taj govor više ne zovi tajnom.

-Pridržavaj se deset osobina da bi bio pošteđen belaja: s osobom koja je jača od tebe nemoj ratovati, s osobom koja je plaha nemoj se prepirati, s osobom koja je zavidna nemoj se družiti, sa neznalicama nemoj raspravljati, sa licemjernim čovjekom nemoj prijateljevati, sa lažljivcem nemoj poslovati, sa tvrdicama nemoj razgovarati, s osobom koja je svadljiva i ljubomorna nemoj piće piti, sa ženama nemoj se mnogo družiti i svoju tajnu nikom ne reci.

 Smijeh i šala:

 -Stalno budi nasmijan, ali bez razloga se nemoj smijati jer je smijanje bez razloga drugo stanje ludila, kao što je malo smijeha drugo stanje razboritosti i samokontrolisanja.

-Smijeh bez razloga i u nevakat biva razlogom plača.

-Šala je preduvjet zla.

-Kod sebe da imaš i ozbiljnost i šalu, ali treba da znaš kada je vrijeme upotrebe kojeg govora, i u vrijeme ozbiljnosti ne govori šalu, a u vrijem šale ne govori ozbiljan govor, jer je kod ljudi svaka znanost koju znadeš, a ne poznaješ joj upotrebu njeno znanje ili neznanje istovjetno.