Da li je Crno more zaista crno? Koja biljka najbrže raste? Kako su nastala imena: Google, Amazon, Yahoo i Wikipedia? Da li bi se promijenio nivo mora kada bi sve brodove uklonili iz morskih voda? Gdje se nalaze najbrži kompjuteri svijeta?

6. Da li je Crno more zaista crno?
Bistra voda, relativno mala kocentracija soli, mali broj talasa, duge pješčane plaže: Crno more je sve, samo nije crno. Kada je vrijeme lijepo, Crno more privlači svojom plavom bojom. Njegovo ime i dan danas naučnicima zadaje zagonetku. Neki pretpostavljaju da je Crno more svoje ime dobilo zbog nekih njegovih tamnih dijelova koji su nastali hemijskim aktivitetom određenih bakterija prilikom čega nastaje FeS (željezni sulfid). Po drugoj teoriji, Crno more je dobilo svoje ime zahvaljujući omiljenom fenomenu „farbanja Zemlje u određene boje“. To farbanje je bilo popularno u Antici, a i danas je prisutno u Kini. Tako su stranama svijeta bile pripisane određene boje: jug se povezivao sa crvenkastom bojom, istok sa žutom, zapad sa bijelom i sjever sa crnom ili plavom bojom. Ali i ovo objašnjenje postavlja nova pitanja, jer je poznato da su Skiti (nomadski narod) spominjali postojanje „Crne vode“, ali su oni živjeli sjeverno od Crnog mora.
Crveno more se prije zvalo još i Krvavo more. Ime svoje najvjerovatnije zahvaljuje mnogobrojnim crvenim algama.
Pacifik (Tihi okean): Moroplovac Ferdinand de Magellan je ovom okeanu dao ime, jer je okean bio miran i tih kada je Magellan prvi put njime plovio.
Atlantik: korijene ima u grčkoj mitologiji. Stari Grci su ovaj okean nazvali po njihovom bogu Atlasu.

7. Koja biljka najbrže raste?
Do jedan metar u visinu bambus može dnevno da naraste. To ga čini najbrže rastućom kopnenom biljkom. Ovako brz rast u visinu je moguć zato što bambus ne raste u širinu. Prečnik biljke ostaje uvijek isti. Danas bambusi prekrivaju oko 37 miliona hektara zemljine površine, od čega najviše u Kini i Indiji. Godišnje se od jednog hektra površine pokrivene bambusom može dobiti oko 15 tona biomase, što bambusa čini najekonomičnijom biljkom uopće. Oko 1,5 milijardi ljudi može živjeti direktno ili indirektno od bambusa.

8. Kako su nastala imena: Google, Amazon, Yahoo i Wikipedia?
Amazon: Jeff Bezos, osnivač Amazona, htio je u 90-im godinama da mu prvo slovo online-knjižare bude A, kako bi ga Yahoo izlistavao među prvim pozicijama (tadašnji glavni pretraživač Yahoo je svoje rezultate izlistavao po alfabetskom redu). Njegova prvobitna ideja je bila „Abracadabra“. Njegov advokat ja prilikom telefonskog razgovora razumio da se ova online-knjižara treba da zove „cadaver“, tj. kadaver. Ta ideja je propala. Kasnije je Jeff Bezos nadošao na ime „Amazon“.
Yahoo: Osnivači ovog online-pretraživača, Jerry Yang i David, Filo su naziv našli u romanu „Guliverova putovanja“ gdje se spominje jedno haotično pleme po imenu „Yahoo“.
Google: Ovaj naziv je nastao greškom. Larry Page je svog pretraživača htio da nazove po broju „googol“ (naziv za broj koji počinje sa 1 a slijedi ga sto nula). Nije bio siguran kako se piše, pa je jednostavno napisao onako kako mu se činilo ispravnim. Tako je i nastalo „Google“, iako je kasnije saznao da je neispravno.
Wikipedia: Programer Ward Cunningham je svoju internet ideju prvobitno nazvao „Quick-Web“. Prilikom godišnjeg odmora na Havajima, primijetio je trajekt koji se zvao „Wiki Wiki“. „Wiki“ na havajanskom jeziku znači „brz“. Tako je nastao naziv „Wikipedia“.

9. Da li bi se promijenio nivo mora kada bi sve brodove uklonili iz morskih voda?
Okeani sadrže preko 1.000 triliona litara vode koji prekrivaju oko 70% zemljine površine i koji su u prosjeku 3km duboka. I najveći brodovi minimalno sijeku morsku površinu pri čemu se zanemarljivo mali broj vode potiskuje (uzme li se u obzir koliko ukupno vode ima u morima). Teoretski bi se smanjio nivo mora kada bi se uklonili svi brodovi, ali i u teoretskom slučaju bi se radilo o djelićima jednog milimetra. Ta računica međutim nije moguća, jer nije poznat ni tačan broj brodova, niti tačna količina padavina i slično. Pretpostavlja se da u današnjem vremenu svjetskim morima plovi oko 40.000 transportnih i putničkih brodova. Na taj broj dolazi još dosta veći broj vojnih i ribolovačkih brodova.

10. Gdje se nalaze najbrži kompjuteri svijeta?
Petaflop – to je jedinica za bilijardu računarskih operacija u sekundi. U takvim dimenzijama rade samo tri kompjutera na svijetu. „Roadrunner“ u Los Alamosu, SAD. Obavlja oko 1.105 bilijardi računarskih operacija u jednoj sekundi. Koristi se u svrhe istraživanja nuklearnog oružja. 21 kamion (sa prikolicom) je potrebno za njegov transport. I drugoplasirani američki „Jaguar Cray XT5“ je iz Oak Ridgea. On uspijeva da obavi oko 1.059 bilijardi operacija u sekundi. Trećeplasirani njemački „Jugene“ se nalazi u naučnom centru „Jülich“ i obavlja knap jedan petaflop operacija po sekundi.
Današnji moderni kućni računari obavljaju oko 6 milijardi operacija u sekundi  što odgovara najbržem kompjuteru u 1985. godini  (Cray – 2).

Izvor: P.M.