Šteti li kola organizmu? Zašto pahuljice (cornflakes) napadaju dječije srce? Kako gumene bombone napadaju naš mozak? I druga pitanja...

Ko želi da vodi računa o zdravoj ishrani trebao bi rijetko konzumirati industrijske prerađevine. Što je namirnica više prerađena, veći je i rizik za zdravlje. Tako npr. smrznuto lazanje (od povrća) mogu sadržavati velike količine pojačivača okusa, dok čisto smrznuto povrće skoro pa i ne gubi na kvalitetu u odnosu na svježe ubrano povrće. Eksperti savjetuju i da se meso konzumira u manjim količinama, dok je potpuno izbacivanje mesa iz prehrane nepotrebno. I kod samog mesa je bitno da li je ono obrađeno ili ne: komad svježeg mesa je mnogo bolji nego njegove prerađevine, kao što su viršle ili parizeri.

Šteti li kola organizmu?

Kao protuteža velikoj količini šećera koju sadrži kola, u njoj se nalazi i fosforna kiselina. Uloga fosforne kiseline jeste da napitak bude kiselkast i dugotrajniji. Međutim, fosforna kiselina napada naše kosti. Ova kiselina sputava kalcijum da se taloži u kostima - isti efekat kao kod osteoporoze. Kod kole bez kofeina je taj efekat nešto slabiji, pošto kofein inače podržava dejstvo fosforne kiseline. Katharine Tucker s američkog Tufts univerziteta je provjerila dejstvo ovog napitka na 1.413 žena i 1.125 muškaraca. O rezultatu studije naučnica navodi: „Konzumiranje kole je povezano s jasno uočljivim smanjenjem gustoće kostiju u predjelu kukova." Ovo je posebno kod žena izraženo.

Debljamo li se od mekanih namirnica?

Raznorazne krofne nas ne zavode samo svojim slatkim okusom, već i prijatnim osjećajem u ustima. Njihovo tijesto se rastopi nježno po jeziku da bi se onda usta još ispunila i krem-filom. Međutim, takve namirnice su zamke za naše tijelo. Više studija ukazuju na činjenicu da konzistencija namirnica utječe na čovjekovu probavu. U jednoj japanskoj studiji su dvije grupe pacova hranjene istom hranom, samo što su zrna hrane jedne grupe ovih laboratorijskih životinja bila tvrđa. Životinje koje su konzumirale mekša zrnca su nataložila znatno više masnoće. Iste rezultate je pokazala i studija s 450 studentica Univerziteta u Tokiju: ko je davao prednost grubljoj, tj. tvrđoj hrani, imao je manji obim kukova.

Da li su ledene kahve odgovorne za tumore?

Ledena kahva je apsolutni ljetni hit - ali i dosta štetan „hit". Često se toj kahvi dodaje mlijeko i šećerni sirup. Nedavno provedene studije u Engleskoj jasno su pokazale da jedno pakovanje ovog napitka ima približno jednak broj kalorija kao i ručak. „Najžešća" ledena kahva (ice coffee) je bila „Venti Dark Berry Mocha Frappuccino" koja se nudi u Starbucksu s 561 kalorijom. Takvi energetski napitci su naročito opasni, jer nas skoro pa nikako ne čine sitim. Mogu se lahko i nakon jela popiti - na taj način u organizam unosimo previše energije koju tijelo onda taloži u obliku masnog tkiva. Obzirom da spomenuta masna tkiva povećavaju i rizik oboljevanja od raka, stručnjaci za tumore preporučuju da se izbjegavaju spomenuta pića.

Zašto je crveno meso karcinogeno?

Crveno meso defenitivno uzrokuje rak crijeva - do ovog saznanja je došla grupa naučnika koji su sproveli 87 studija po zadatku World Cancer Research Funda. A glavni krivac je tzv. hem- grupa. Hem -grupe vežu kisik iz krvi i transportuju ga u mišićne ćelije. Crvenu boju meso zahvaljuje upravo tim hem-grupama. Što više hem-grupa posjeduje mišić, to je izdržljiviji. Dakle, hem-grupe su neophodne - ali konzumiranjem tih hem-grupa one dospijevaju u crijevo gdje su u stanju da oštete crijevni zid i na taj način otvaraju raku vrata. Riskantno postaje s 500 gr. crvenog mesa sedmično.

Zašto se nikako ne možemo zasititi „sedlastog" čipsa?

Tako su ukusni, a malo se ko pri tome upita zašto svi isto izgledaju: sedlasti čips (kao npr. Pringles). Većina ljudi misli da jede pravi čips, tj. čips od krompira. Međutim, sedlasti čipsovi zahvaljuju svoj oblik činjenici da se proizvode od smjese krompira, kukuruza i pšenice - a zbog načina prerade ta smjesa na kraju nema nikakav okus. Iz tog razloga se dodaju razni pojačivači okusa, a prije svega mononatrijumglutamat (MNG). U velikim količinama je MNG neurotoksičan, ali naš organizam ipak ima preventivne mehanizme koji sprječavaju da on dospije u mozak. Međutim, te prepreke nisu 100% zatvorene i MNG može dospjeti do hipotalamusa i hipofize. Hipotalamus reguliše i naš osjećaj za glad - MNG je u stanju da ošteti spomenute dijelove nervnog sistema i zbog toga mi osjećamo glad.

Koliko su zdravi snekovi od žitarica?

Dobre žitarice, sjemenke i grožđice - takvi snekovi su puni zdravih stvari. Tako nam se čini na prvi pogled. Međutim, glavni sastojak u tim snekovima jeste fruktozno-glukozni sirup: jeftina zamjena za šećer. Zahvaljujući tom sirupu, prehrambena industrija nas tjera da sve više jedemo. A glavni krivac tome jeste fruktoza. Fruktoza je šećer koji se samo u jetri razlaže. Ako unesemo mnogo fruktoze, jetra biva pod stresom i zapušta sve ostale funkcije kao što je lučenje hormona koji bi ublažili osjećaj gladi. Dakle, što je više fruktoze u namirnicama, nama je teže prestati jesti.

Kojim mehanizmima salama šteti probavnom traktu?

Čitav niz proizvoda predstavlja dupli rizik oboljevanja od raka (u odnosu na neprerađeno crveno meso): pršuta, slanina i salama. Pored što sadrže hem-grupe iz crvenog mesa, ovi mesni proizvodi sadrže i nitrite. Nitriti se prilikom obrade svjesno dodaju mesu. Svrha nitrita jeste da ubijaju bakterije i tako povećavaju rok trajanja proizvodima, a s druge strane su i odgovorni za tamno crvenu boju mesa - a to prosto zavodi kupce. Iz tog razloga se nitrit dodaje i mesnim proizvodima koji svakako imaju duži rok trajanja. Problem je u tome što se danas sa sigurnošću zna da nitriti prouzrokuju tumore u probavnom traktu. Do ovih saznanja je došao World Cancer Research Fund.

Zašto pahuljice (cornflakes) napadaju dječije srce?

Pahuljice se često predstavljaju, a i koriste kao zdrava alternativa doručku. Međutim, one imaju jako veliki postotak šećera. Malo ko primjećuje pravu opasnost pahuljica: baš zbog šećera. Te velike količine šećera zapravo maskiraju isto tako velike količine soli koje naročito mogu škoditi djeci čiji organizam ne može podnijeti velike količine soli. U nekim slučajevima je samo jedan doručak dovoljan da dođe do komplikacija. Posljedice je opisao britanski specijalista za srce, Graham MacGregor: „Što više soli unesete, organizam zadržava više tečnosti. Na taj način skače krvni pritisak koji može dovesti i do infrakta. Danas krvni pritisak skače i kod djece,a to su budući srčani bolesnici."

Mogu li nam energetski napici ugasiti žeđ?

Energetski napici se čine idealnim za sportiste. Pune nas tekućinom, nude kofein kao odskočnu dasku i pune šećerom energetske rezervoare. Međutim, ko njima hoće da se napumpa jako brzo ispuše. Tome je prije svega šećer krivac. Rečenica „mnogo pomaže mnogo" u ovom slučaju nije tačna. Da bi tijelo imalo koristi od šećera, ono mora biti u određenoj kocentraciji rastopljeno u vodi. Energetski napici jednostavno sadrže previše šećera. Da bi organizam iskoristio tu količinu šećera, crijeva moraju tijelu oduzeti vodu kako bi se razrijedila kocentracija šećera. Iz tog razloga energetski napici zapravo oduzimaju tijelu vodu. Usput: kao što je već napomenuto, danas se rijetko i koristi pravi šećer - on je velikim dijelom zamijenjen jeftinim fruktozno-glukoznim sirupom.

Kako pojesti krompir na ispravan način?

Svjež krompir iz bašče se ubraja u najzdravije povrće. Skuhan ili pečen krompir je bogat vitaminima i proteinima. Međutim, krompir je i omiljeno povrće prehrambene industrije. Što se više obrađuje, više i gubi pozitivnih svojstava. Instant pire-krompir je kritičan, po mišljenjima stručnjaka. Zbog načina pripreme i obrade, od svih originalnih sastojaka na kraju ostaju samo ugljikohidrati, tj. šećer. „Instant pire-krompir nas samo pumpa skrivenim šećerom. Upravo kod djece može biti razlogom viška kilograma", kaže britanski stručnjak Alex Richardson.

Kako gumene bombone napadaju naš mozak?

U gumenim bombonama često nailazimo na pojačivač okusa maltol. Maltol ima okus na karamelu, dok u kombinaciji pojačava osjećaj slatkoće i voćne svježine. Sam maltol je bezopasan i neograničeno dozvoljen za upotrebu u prehrambenoj industriji. Međutim, maltol stimuliše ćelije našeg tijela da upiju što više aluminija, što vjerovatno može djelovati kao neurotoksin. Japanski naučnici su saznali da se aluminijum taloži u mozgu i prouzrokuje dementno stanje kod ljudi. Nije lahko izbjeći maltol; nekada se krije iza naziva karamel ili ekstrakt karamela. A nekada i iza broja E636.

Zašto je marcipan opasan za bebe?

Konzervans butilhidroxyanisol je u Njemačkoj dozvoljen, dok je u SAD-u njegova upotreba ograničena, a u Austriji potpuno zabranjena. Ovaj konzervans se naročito koristi kao dodatak marcipanu, nugatu i žvakama. Dokazano je da može prouzrokovati alergije i osip na koži. Pošto skoro nikako nije rastvorljiv u vodi, naš ga se organizam teško može riješiti. On se često taloži u masnom tkivom, a može dospjeti i do fetusa.
Izvor: wdw 09/09 22 septembar